BiH na neslavnom drugom mjestu najkorumpiranijih država u Evropi
Podijeli vijest
Loši rezultati u borbi protiv korupcije
Bosna i Hercegovina zauzima visoko mjesto na listi najkorumpiranijih zemalja u Evropi. Iz Transparency Internationala BiH su za Fenu izjavili da je protekla godina bila izuzetno teška kada je riječ o borbi protiv korupcije, te da je BiH zauzela drugo mjesto među najkorumpiranijim državama na evropskom kontinentu.
Prema Indeksu percepcije korupcije, koji analizira percepciju korupcije u javnom sektoru i rangira 184 zemlje na osnovu nezavisnih studija i anketa stručnjaka i poslovnih subjekata, BiH je 2025. godinu dočekala sa najslabijim rezultatom u posljednjih deset godina.
BiH je zabilježila značajan pad i nalazi se na 114. mjestu od 180 zemalja svijeta, što je svrstava na drugo mjesto najkorumpiranijih država u Evropi.
Problemi u izbornom procesu i pravosuđu
Ovakav rezultat je posljedica činjenice da BiH funkcioniše kao država sa prividom demokratije, gdje je integritet izbornog procesa ozbiljno narušen.
Vladajuće stranke sve otvorenije koriste netransparentne načine finansiranja kampanja, manipulišu izbornim pravilima kupovinom glasova, zastrašivanjem i zloupotrebom javnih resursa. Takve pojave su zabilježene tokom kampanje 2024. godine, kao i na prijevremenim izborima u Republici Srpskoj 2025. godine.
Veliki problem predstavlja i pravosuđe u BiH, koje je podložno političkim pritiscima, što ga čini nesposobnim da procesuira i kazni javne zvaničnike koji zloupotrebljavaju svoj položaj.
Iz Transparency Internationala za Fenu navode: “U ovoj godini naši donosioci odluka nisu uspjeli da donesu dva ključna zakona u oblasti pravosuđa koja se očekuju, a prijedlozi koji su trenutno u opticaju ne ispunjavaju preporuke Venecijanske komisije prvenstveno o mjerama za sprečavanje sukoba interesa, transparentnosti, nezavisnosti i borbe protiv korupcije. Pa čak ni postojeće odredbe o imovinskim kartonima i interesima u pravosuđu se ne primjenjuju dosljedno”.
Pravosudna zajednica se u velikoj mjeri usprotivila ovim procedurama i zatražila preispitivanje pred Ustavnim sudom, kao i zaštitu ličnih podataka. Od pravosuđa se očekuju konkretne mjere u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali je u 2025. godini zabilježen veliki broj neriješenih afera, uglavnom višemilionskih, na koje pravosuđe ne reaguje.
“Sve je nekako počelo sa „Viaductom“ zbog kog smo izgubili više od 110 miliona maraka, a ovu godinu završavamo sa gubitkom još oko 240 mil. Za otkup vlastitih prirodnih bogatstava od ruskog oligarha Rašida Serdarova. Uzmemo li pri tome izvještaj Pravobranilaštva BiH od prije nekoliko mjeseci koje je na zahtjev Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH procijenilo da nam prijete međunarodni sporovi čija ukupna vrijednost premašuje milijardu KM, situacija se ne čini uopšte blistava, pogotovo jer je riječ većinom o koncesionim ugovorima u kojima druga strana apsolutno nije izvršila svoje obaveze”, ističu iz Transparencyja.
Uticaj korupcije na životnu sredinu
S obzirom na to da se radi o eksploataciji prirodnih resursa, važno je napomenuti da je Transparency International, kao globalni pokret, utvrdio da korupcija sve više utiče na sposobnost država i društava da zaštite životnu sredinu i aktiviste koji se bore za njeno očuvanje.
U državama sa slabijim mjerama zaštite životne sredine primjetan je veći stepen korupcije, gdje se propisi, čak i ako postoje, ne mogu adekvatno provoditi zbog korupcije koja podriva institucije zadužene za regulaciju i nadzor nad životnom sredinom.
“Mi tome svjedočimo svakodnevno u svim gradovima i mjestima širom Bosne i Hercegovine gdje je posljednjih mjeseci zrak toliko nezdrav da se ne preporučuju izlasci iz zatvorenih prostora za brojne osjetljive grupe društva. Brojne afere koje su potresale bh. javnost su ostale bez institucionalnog odgovora, što i ne čudi, jer BiH funkcioniše kao hibridni režim u kojem su demokratske forme i mehanizmi odgovornosti formalno uspostavljeni i to samo dijelom, ali je funkcionisanje sve četiri dimenzije – demokratskog procesa, procesa donošenja odluka, sistema odgovornosti i raspodjele javnih resursa, snažno uslovljeno partikularnim interesima”, zaključeno je iz Fene.
Političke partije, kao glavni uzrok nepravilnosti i zarobljavanja institucija, efikasno kontrolišu raspodjelu javnih resursa, čime umanjuju funkciju izbornog procesa kao ključnog mehanizma političke odgovornosti. Proces donošenja odluka ostaje neinkluzivan, bez strateškog pristupa i potkrepljen pokazateljima, te često predstavlja formalni okvir za prenos partikularnih interesa političkih partija u formalne odluke.
