Apelacijsko vijeće Suda BiH o Dodikovoj kazni
Podijeli vijest
Apelacijsko vijeće Suda Bosne i Hercegovine održalo je sjednicu u drugostepenom postupku protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića. Tužilaštvo BiH traži strožiju kaznu za Dodika, dok odbrana očekuje oslobađajuću presudu.
Zahtjevi Tužilaštva i odbrane
Tužilaštvo BiH tražilo je da drugostepeni sud izrekne Dodiku veću kaznu zatvora i duže vrijeme zabrane političkog djelovanja. Za Lukića traže da bude proglašen krivim jer, kako je navedeno, smatraju da Sud nije pravilno ocijenio dokaze. Iako Lukić nije bio upisan u sudski registar kao v.d. direktor Službenog glasnika RS, tužitelji tvrde da je odluka Vlade RS o njegovom imenovanju dovoljna da on bude smatran odgovornom osobom.
Odbrana je, s druge strane, zatražila oslobađajuću presudu ili njeno ukidanje. Goran Bubić, advokat Milorada Dodika, zatražio je ukidanje prvostepene presude i njeno preinačenje u oslobađajuću ili održavanje novog pretresa. Apelacionom vijeću Suda BiH je predložio da zatraži savjetodavnu pomoć od evropskih pravosudnih institucija.
Argumenti odbrane i pravni haos
Bubić je pred Apelacionim vijećem istakao da se žalba odnosi na načelo zakonitosti i da na dan 7. jula 2023. godine, kada je potpisan ukaz, u Krivičnom zakonu BiH nema krivično djelo nepoštovanje odluka. Pojasnio je da je Krivični zakon mijenjan 16 puta, a da se jedino odluka Christiana Schmidta ne vezuje za objavu u Službenom glasniku. Istakao je da u dokazima koji su priloženi u prvostepenom postupku nema ni objava na internet stranici OHR-a.
“Tužilaštvo BiH nikada nije uložilo dokaz kojim bi bilo potvrđeno da je Schmidtova odluka objavljena na internet stranici,” rekao je Bubić.
Ne ulazeći u Schmidtovu legitimnost, Bubić je naveo da odbrana ostaje pri stavu da na dan potpisivanja ukaza u Krivičnom zakonu BiH nije bilo Schmidtove odluke. Predložio je Apelacionom vijeću da zatraži savjetodavnu pomoć od evropskih institucija vezano za tumačenje da li je Schmidtova odluka bila na snazi na dan potpisivanja ukaza.
Bubić je danas naveo da se žalba odnosi i na nedostatak ravnopravnosti.
“U ustavnopravnom sistemu BiH nije moguće da zakon koji se donese na nivou države bude u koliziji sa ustavima entiteta,” rekao je Bubić.
Dodao je da, ukoliko bude nametnut zakon, koji je u koliziji sa entitetskim ustavima, onda nastaje pravni haos, što se u BiH i dogodilo. Bubić je obrazložio i argumente koji se odnose na postavljenje Schmidta i konstatovao da Tužilaštvo BiH tokom prvostepenog procesa nije priložilo dokaz o njegovom postavljenju.
“Ako krivični postupak dovodi u pitanje nečije postavljenje, onda je neophodno da se to ispita i eventualno dokaže,” rekao je Bubić.
Prvostepena presuda i rok za odluku
Podsjetimo, presuda Dodiku i Lukiću izrečena je 26. februara. Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS. Proglašen je krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS, poduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Lukić je ovom presudom oslobođen.
Rok za donošenje presude je 30 dana.
