Iako je Iran pod neprestanim napadima Izraela i SAD-a, te je bombardirao američke objekte u Zaljevu, do sada je izbjegao da pogodi Tursku. Analitičari smatraju da bi takav potez predstavljao “visokorizičnu stratešku kocku” koja bi se mogla katastrofalno završiti za Teheran.

Iran je dugo upozoravao da će, u slučaju napada SAD-a, ciljati američke objekte u regionu. U principu, to bi trebalo uključivati i Tursku, članicu NATO-a, gdje su američke trupe stacionirane na nekoliko baza. Međutim, od početka sukoba u subotu, Iran je ispaljivao rakete i dronove po Bliskom istoku, gađajući Izrael, te ciljajući objekte u Iraku, Jordanu i svih šest država Zaljeva, ali ne i Tursku.

Osjetljive baze i NATO odgovor

Ovo iznenađuje s obzirom na prisustvo nekoliko visoko osjetljivih lokacija u Turskoj koje ugošćavaju neodređeni broj američkih vojnika. Jedna od njih je baza Incirlik, ključna NATO zračna baza koju američke trupe koriste decenijama, a druga je Kurecik, baza u centralnoj Turskoj sa NATO-ovim radarom za rano upozorenje koji može detektovati iranske rakete.

“U prošlosti su iranski zvaničnici ukazivali na Kurecik kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog postavljenih radara, ali… u ovom trenutku, napad na NATO zemlju poput Turske bio bi još rizičnija kocka za Iran”, rekao je profesor Gonul Tol sa Srednjoistočnog instituta sa sjedištem u Washingtonu.

Napad na Tursku ne bi bio niskorizična “operacija slanja poruke” kao što su to bili napadi na zemlje Zaljeva, već “visokocjenjena strateška kocka za Iran”, smatra iranski stručnjak sa Univerziteta u Ankari, Arif Keskin. “Direktan vojni potez protiv Turske riskirao bi da pokrene simetričan odgovor Ankare. To bi moglo gurnuti sukob izvan upravljivih granica”, rekao je.

Dijalok i diplomatski kanali

Serhan Afacan, direktor Centra za iranske studije (IRAM) iz Ankare, kaže da se Iran oslanja na činjenicu da nijedna od država Zaljeva neće uzvratiti udarac, što ne bi bio slučaj sa Turskom. “Iran nema ni strateški podsticaj ni namjeru da cilja bilo gdje u Turskoj. Rizici takvog poteza bili bi izuzetno visoki za Teheran, kako politički tako i vojno”, istakao je.

Takav potez također bi riskirao da izolira jedan od posljednjih potencijalnih puteva za pregovore. “Iran i dalje cijeni potencijalnu ulogu Turske u de-eskalaciji i diplomatskom posredovanju. Ciljanje Turske potkopalo bi taj kanal u trenutku kada dijalog ostaje ključan”, rekao je Afacan.

Turska je žustro radila na diplomatskim pozadinskim kanalima kako bi spriječila vojnu konfrontaciju, a od subote nastoji održati neutralan stav. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je da je “duboko uznemiren” napadima, dok je također osudio iranske uzvratne udare, obećavajući da će pojačati diplomatske napore da vrati strane za pregovarački sto.