Trgovine u Bosni i Hercegovini suočavaju se s manjim brojem kupaca, što se može povezati s visokim cijenama proizvoda, prema izvještajima. Građani su, prema prvim podacima, odgovorili na poziv za bojkot trgovina zbog previsokih cijena.
U BiH, kao i u mnogim drugim zemljama, cijene se formiraju slobodno, što znači da trgovački lanci sami odlučuju o visini svojih marži. Ta marža predstavlja razliku između nabavne cijene proizvoda i njegove prodajne cijene, a predstavlja prostor u kojem mnogi stručnjaci i građani vide mogućnost za korekciju cijena, koje su u posljednje vrijeme često opisivane kao nerealno visoke.
Prema podacima iz različitih izvora, uključujući FINA-u, Bloomberg Adria i BBA analitiku, marže trgovačkih lanaca u Federaciji BiH znatno su veće nego u zemljama Evropske unije. Grafički prikazi pokazuju da je prosječna neto profitna marža trgovačkih lanaca u BiH za 2023. godinu iznosila 6,46%, dok je u EU taj iznos bio samo 3%. U Hrvatskoj je prosječna marža za pet najvećih trgovačkih lanaca bila 2,8%.
Najveće marže u BiH ima lanac “Kralj dobrih cijena”, koji je ostvario neto profitnu maržu od 8,12%, dok su marže manjih lanaca znatno niže. Konzum ima najnižu maržu u BiH od 2,22%, a slijede ga Amko s 2,65%, Best s 3,26%, Robot s 4,25%, Hoše komerc s 4,48%, Yimor s 4,51%, Bingo s 8,13%, Fis iz Viteza s 8,15% i Namex s 8,19%.
Za usporedbu, u Hrvatskoj, trgovački lanci poput Konzuma i Lidla imaju znatno niže marže. Konzum je u 2023. godini ostvario samo 1% marže, dok su marže drugih lanaca, poput Lidla (5%) i Spar-a (0,1%), također znatno niže od onih u BiH.
Ovi podaci pokazuju veliku razliku u poslovnim praksama trgovačkih lanaca u BiH i EU, što može biti ključni faktor u analizi cijena i kupovne moći potrošača u ovim tržištima.
