Predsjednik Vijeća za osobe s invaliditetom BiH Fikret Zuko izjavio je da su osobe s invaliditetom, a naročito žene, u izuzetno teškom položaju u bosanskohercegovačkom društvu. Na okruglom stolu “Gotovo nevidljive: žene sa invaliditetom na marginama društva” u Sarajevu, Zuko je istakao da su ove osobe marginalizirane i da im je otežano ostvarivanje najosnovnijih ljudskih prava.

“Prvo, nemaju adekvatnu opremu, asistivne tehnologije i sve ono što im je neophodno da im, na neki način, ublaži njihov invaliditet i da ih osposobi da mogu ravnopravno da se uključe u društvene tokove”, rekao je Zuko.

On je naveo da postoji mnoštvo prepreka, uključujući arhitektonske, informatičke i one koje proizlaze iz stavova okoline. Paradoksalno, kako se tehnologija razvija, položaj osoba s invaliditetom u BiH postaje sve teži jer oni ne mogu nabaviti potrebne pomagale ni kroz sistem, a često ni na tržištu.

“Ako nema odgovarajuća pomagala, sve drugo je stalo. Ako nije pristupačnost, džaba mi pričamo o mogućnostima, o ljudskim pravima, kad žena s invaliditetom ili osoba s invaliditetom ne može izaći iz svog stana i nema pomagala koja im omogućavaju da se uključe, da ostvare bilo kakvu inkluziju”, istaknuo je Zuko.

Višestruki izazovi i potreba za podrškom

Predstavnica UN Women u BiH Jo-Anne Bishop istaknula je da su žene sa invaliditetom suočene sa specifičnim izazovima u pogledu pristupa pravima, socijalnoj zaštiti, obrazovanju i zapošljavanju.

“Za nas kao UN Women izuzetno je važno da poklonimo pažnju ovom pitanju, kako bismo omogućili ženama bolji pristup ostvarivanju njihovih prava, recimo kada je riječ o ženama sa invaliditetom koje se susreću sa nasiljem”, navela je Bishop.

Ona je dodala da je od posebne važnosti pružiti podršku organizacijama žena sa invaliditetom i osigurati da se njihov glas čuje prilikom donošenja odluka.

Članica Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH Rejhana Dervišević istaknula je da osobe sa invaliditetom svakodnevno savladavaju brojne prepreke, koje nisu samo fizičke već i mentalne, u vidu diskriminatorskih stavova.

“Oni su marginalizirani”, konstatovala je Dervišević, dodajući da žene s invaliditetom nisu dovoljno prepoznate i vidljive u društvu. Iako postoje zakoni i međunarodne konvencije, pravi izazov leži u njihovoj implementaciji.

“Mi jesmo učinili pomak ka priznavanju njihovog statusa, generalno osoba sa invaliditetom, ali pravog pristupa, prepoznavanja nema. Mi kao društvo smo u obavezi da učinimo sve da prepreke koje oni imaju smanjimo i da im olakšamo”, poručila je Dervišević.

Okrugli sto organizirali su Zajednička komisija za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, u okviru projekta koji finansira Evropska unija. Cilj događaja bio je otvoriti dijalog o položaju žena s invaliditetom, s fokusom na višestruku diskriminaciju, pristup pravima, zaštitu od nasilja i ekonomsku nezavisnost.