Zakon proglašen nevažećim

Ustavni sud RS zaustavio zakon o stranim agentima

prije 8 sati
Ustavni sud RS zaustavio zakon o stranim agentima
Podijeli vijest

Sudska odluka

Ustavni sud Republike Srpske obustavio je proces ocjene ustavnosti Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija Republike Srpske. Ova odluka znači da je takozvani “zakon o stranim agentima” već izgubio svoju pravnu snagu, slijedeći raniju odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 29. maja 2025. godine. U toj prethodnoj odluci, zakon je označen kao onaj koji stigmatizuje i stvara negativnu percepciju u javnosti, te se smatra nepotrebnim u demokratskom društvu.

Ustavni sud BiH i sličnosti

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je istakao da je sporni zakon gotovo identičan ruskom Zakonu o stranim agentima. Primjena tog ruskog zakona je u više navrata od strane Evropskog suda za ljudska prava ocijenjena kao kršenje Evropske konvencije.

Inicijativa za ocjenu ustavnosti

Inicijativu za ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom Republike Srpske pokrenuli su portal CAPITAL, kao i Udruženje za promociju evropskih standarda i unapređenje poslovnog ambijenta, te Helsinški parlament građana Banjaluka. U inicijativi je naglašeno da zakon sadrži niz proceduralnih, ustavnih i međunarodnopravnih nedostataka koji dovode do diskriminacije i ograničenja osnovnih sloboda.

“Prije svega, zakon je donesen po hitnom postupku iako za to nije bilo osnova. Dodatno, prijedlog zakona je suprotno Poslovniku Narodne skupštine RS, podnesen manje od 24 sata prije početka sjednice na kojoj je usvojen i to bez prethodnog sprovođenja javnih konsultacija i procjene društvenog uticaja”, navodi se u inicijativi, kao i u rješenju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Ukidanje drugih zakona

Pored ovog zakona, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je stavio van snage i Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija Bosne i Hercegovine, kao i Zakon o VSTS-u Republike Srpske. Svi ovi zakoni su doneseni na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske u februaru prošle godine, nakon prvostepene presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

Početak obračuna

Obračun sa nezavisnim medijima i nevladinim organizacijama, koje su često njihovi osnivači, započeo je nakon oktobarskih izbora 2022. godine. Tada je novoizabrani predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, vidno ljut zbog izvještavanja u tom periodu, putem tvita najavio kriminalizaciju klevete i obračun sa neistomišljenicima.

“Kao predsjednik SNSD-a, zatražio sam od Vlade, odnosno Ministarstva pravde, da pripremi nove i izvrši izmjene postojećih zakona, te da ih prilagodi evropskim konvencijama. Radi se o Zakonu o sprečavanju širenja lažnih vijesti, Zakonu o sprečavanju jezika mržnje, Zakonu o izmjenama i dopunama Кrivičnog zakona s uvođenjem klevete i uvrede u Кrivični zakon kao krivičnog djela, te proširenju krivičnih djela protiv ustavnog poretka”, najavio je tada Dodik u svom tvitu.

Nakon toga, Narodna skupština Republike Srpske je izglasala izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske i kriminalizovala klevetu 20. jula 2023. godine, dok je nacrt zakona o „stranim agentima“ usvojen 28. septembra 2023. godine. Međutim, u trenutku glasanja, tadašnji ministar pravde Miloš Bukejlović je povukao prijedlog zakona.

Procedura za donošenje zakona je ponovo pokrenuta krajem januara 2025. godine, nakon što je predsjednik Donald Trump preuzeo vlast, te je usvojen u februaru.

   Tagovi