Budžet usvojen, stabilnost
Francuska usvojila budžet za 2026. godinu nakon višemjesečne sage
Podijeli vijest
Kraj političkih previranja
Francuska je konačno dobila budžet za 2026. godinu u ponedjeljak, nakon što su propali prijedlozi o nepovjerenju, što je omogućilo usvajanje zakona i najavilo razdoblje relativne stabilnosti za slabinsku manjinsku vladu premijera Sébastiena Lecornua.
Pregovori o budžetu okupirali su francusku političku klasu gotovo dvije godine, nakon što su prijevremeni izbori predsjednika Emmanuela Macrona 2024. godine rezultirali ‘visim’ parlamentom, baš u trenutku kada je ogromna rupa u javnim finansijama učinila stezanje remena hitnijim.
Razgovori o budžetu koštali su dva premijera njihovih poslova, uznemirili tržišta duga i zabrinuli francuske evropske partnere.
Međutim, Lecornu – čija je haotična dvostepena nominacija u oktobru izazvala podsmijeh širom svijeta – uspio je osigurati podršku socijalističkih zastupnika kroz skupe, ali ciljane ustupke, što je u procesu podiglo njegov ugled.
“Francuska konačno ima budžet. Budžet koji obuhvata jasne izbore i bitne prioritete. Budžet koji obuzdava javnu potrošnju, koji ne povećava poreze za domaćinstva i preduzeća”, kazao je Lecornu u objavi na X-u nakon glasanja o nepovjerenju, dodajući da podnosi budžet Ustavnom sudu kako bi se osiguralo da je u skladu s ustavom.
Investitori ohrabreni
Uprkos još uvijek visokom budžetskom deficitu od 5% BDP-a koji vidi Lecornu, investitori su ohrabreni novom stabilnošću. Premija rizika francuske državne obveznice u odnosu na njemački benchmark vratila se na nivoe viđene u junu 2024. godine, prije Macronove najave prijevremenih izbora.
Dva glasanja o nepovjerenju pokrenuta od strane krajnje ljevice i krajnje desnice nisu uspjela dobiti većinu nakon što su socijalisti rekli da ih neće podržati, što znači da je budžet za 2026. godinu – već više od mjesec dana u zakašnjenju – sada usvojen.
Glavni cilj socijalista bilo je obustavljanje nepopularne penzione reforme, odgađajući planirano povećanje starosne granice za odlazak u penziju na 64 godine do izbora za predsjednika sljedeće godine.
Reforme na čekanju
S nešto više od godinu dana do sljedećih predsjedničkih izbora na proljeće 2027. godine, predah na budžetskom frontu daje Macronu malo prostora za disanje, jer se približava kraju svog drugog mandata s historijski niskim stopama odobravanja.
Nakon što je izgubio kontrolu nad domaćim programom, njegov pritisak za reformama ekonomije na strani ponude uglavnom je zastao. Smisleno smanjenje potrošnje malo je vjerovatno prije nego što napusti dužnost, a zakonodavci pokazuju malo apetita za nepopularne mjere dok se kampanja za izbore intenzivira.
Macronovi pristalice kažu da je Lecornu, pokazujući fleksibilnost i sposobnost kompromisa, spriječio povratak poreza na bogatstvo i sačuvao Macronovo nasljeđe da Francusku učini privlačnijom za strane investitore.
Predsjednik se sada gotovo u potpunosti fokusira na vanjsku politiku, gurajući Evropu da bude manje ovisna o stranim silama i zalažući se za oštriju liniju u suočavanju s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trumpom u vezi s tarifama ili krizom na Grenlandu.
Međutim, kod kuće ostavlja svoj centristički blok bez jasnog nasljednika i znatno oslabljenog u odnosu na ponovno oživljenu krajnju desnicu.
Dva bivša Macronova premijera, Édouard Philippe i Gabriel Attal, pripremaju se za predsjedničku trku, dok je i Lecornu stekao popularnost u proteklih nekoliko mjeseci.
