Chia sjemenke: Prirodni saveznik u borbi protiv prekomjerne ishrane

Chia sjemenke i zaštita mozga

Novo naučno istraživanje ističe značaj chia sjemenki u zaštiti mozga i organizma od negativnih posljedica ishrane bazirane na ultraprerađenoj hrani. Ovakva ishrana, koja obiluje zasićenim mastima i šećerima, povezuje se s oštećenjima gotovo svih organskih sistema u tijelu. Prema izvještajima iz časopisa The Lancet, prosječna osoba više od polovine dnevnog energetskog unosa dobija upravo iz ultraprerađene hrane. Posljedice se ne odražavaju samo na probavni sistem, već i na mozak, gdje takva ishrana može potaknuti upalne procese i povećati rizik od kognitivnog propadanja. Stručnjaci upozoravaju i da prehrana bogata mastima i šećerima narušava os crijeva–mozak, remeteći signale sitosti i podstičući prejedanje.

Uloga chia sjemenki

Brazilski naučnici tvrde da chia sjemenke mogu ponuditi djelimično rješenje ovog problema. Ove sjemenke bogate su omega-3 masnim kiselinama i predstavljaju potpuni izvor proteina, jer sadrže svih devet esencijalnih aminokiselina potrebnih za normalno funkcionisanje organizma. Ranija istraživanja pokazala su da alfa-linolenska kiselina (ALA), omega-3 masna kiselina kojom chia obiluje, može smanjiti upalu kod osoba s metaboličkim sindromom. Riječ je o skupu stanja koji uključuje gojaznost i povišen krvni pritisak, a značajno povećava rizik od dijabetesa tipa dva, srčanih bolesti i moždanog udara. Naučnici navode da chia sjemenke mogu imati pozitivan uticaj na mozak, posebno u regulaciji apetita i upalnih procesa.

Istraživanje i rezultati

Istraživači sa Saveznog univerziteta Viçosa analizirali su uticaj chia brašna i chia ulja na mozak laboratorijskih štakora kako bi provjerili mogu li chia proizvodi ublažiti štetu koju uzrokuje zapadnjačka prehrana. Tokom prvih osam sedmica studije, većina životinja hranjena je ishranom s visokim udjelom masti i fruktoze, osmišljenom da oponaša nezdravu ljudsku prehranu. U narednih deset sedmica, jedna grupa nastavila je s nezdravom ishranom bez izmjena, druga je uz istu prehranu dobijala dodatak chia ulja, dok je treća konzumirala prehranu bogatu mastima uz dodatak chia brašna. Nakon tog perioda analizirani su uzorci moždanog tkiva. Rezultati su pokazali jasne razlike između uticaja chia ulja i chia brašna na centre u mozgu zadužene za sitost i upalu. Štakori koji su dobijali chia ulje imali su povećanu aktivnost gena koji potiskuju osjećaj gladi. Ipak, obje grupe pokazale su poboljšan odgovor mozga na leptin, hormon koji proizvode masne ćelije i koji ima ključnu ulogu u regulaciji gladi. Istraživači su utvrdili da su proizvodi od chije pomogli u obnavljanju normalnog funkcionisanja mozga, smanjujući potrebu za prekomjernim unosom hrane. Zbog efekta na osjećaj sitosti, djelovanje chije upoređeno je s lijekovima iz GLP-1 grupe, poput Ozempica, Wegovyja i Mounjara, koji se koriste u terapiji gojaznosti.

Dodatni efekti i zaključak

Osim toga, nezdrava prehrana povećala je ekspresiju proteina povezanih s upalom u moždanim ćelijama, dok su chia proizvodi ublažili ovaj učinak. Posebno se istaklo chia brašno, čiji su se spojevi direktno vezivali za receptore apetita u mozgu, pokazujući izraženiji zaštitni efekat. Ipak, uprkos pozitivnim promjenama u moždanoj aktivnosti, nijedna od životinja koje su konzumirale chiju nije izgubila tjelesnu težinu. Naučnici smatraju da je jedan od razloga izuzetno visok kalorijski unos kojem su životinje bile izložene, što je vjerovatno prikrilo potencijalne efekte chije na smanjenje tjelesne mase. Prehrana bogata mastima, solju i šećerom, a siromašna vlaknima i vitaminima, već se dugo povezuje s povećanim rizikom od ozbiljnih oboljenja, uključujući rak, dijabetes tipa dva i bolesti srca. Iako chia sjemenke ne predstavljaju čudesno rješenje, istraživanje ukazuje da bi mogle imati važnu ulogu u ublažavanju štetnih posljedica neuravnotežene ishrane.