Reakcije na udare u Venecueli
Oštra osuda napada iz Moskve, države upozoravaju na eskalaciju
Podijeli vijest
Američki vazdušni napadi na Venecuelu i hapšenje predsjednika Nicolása Madura izazvali su burne reakcije širom svijeta.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je duboku zabrinutost i osudilo oružanu agresiju Sjedinjenih Američkih Država na Venecuelu. Iz Moskve su naglasili da su američki razlozi za napad neosnovani i da Latinska Amerika mora ostati zona mira. “Ideološko neprijateljstvo trijumfovalo je nad pragmatizmom. Venecueli mora biti garantovano pravo da odlučuje o svojoj sudbini bez miješanja spolja”, navodi se u saopštenju, uz naglasak da Rusija podržava inicijativu za sazivanje sjednice Savjeta bezbjednosti UN-a i poziva na rješenje putem dijaloga.
I Ministarstvo vanjskih poslova Bjelorusije snažno je osudilo američke udare, ocijenivši ih kao “direktnu prijetnju međunarodnom miru i bezbjednosti”. Minsk je izrazio “nepokolebljivu podršku legitimnoj vladi Venecuele”, naglašavajući da je pravo venecuelanskog naroda da sam odlučuje o svojoj sudbini nepovredivo i da se nijedan oblik spoljnog miješanja, posebno silom, ne može opravdati.
Libanska oružana grupa Hezbolah također se oglasila, osuđujući, kako su naveli, “terorističku agresiju i američko nasilništvo” protiv Venecuele. Iz Hezbolaha su poručili da izražavaju punu solidarnost sa venecuelanskim narodom, predsjedništvom i vladom u suočavanju sa američkom agresijom.
Predsjednik Brazila Luiz Inácio Lula da Silva ocijenio je američki napad kao “prelazak neprihvatljive granice”, upozorivši da se radi o teškom kršenju suvereniteta Venecuele i opasnom presedanu za međunarodnu zajednicu. Lula je podsjetio da je ranije upozoravao da bi oružana intervencija mogla dovesti do humanitarne katastrofe, te ponudio posredovanje Brazila u rješavanju krize.
I predsjednik Čilea Gabriel Borić osudio je napad, poručivši da vlada te zemlje izražava zabrinutost i osuđuje vojne akcije SAD-a u Venecueli, uz poziv na mirno rješenje krize. Čile je, kako je naveo, ponovo potvrdio privrženost osnovnim principima međunarodnog prava, uključujući zabranu upotrebe sile, nemiješanje u unutrašnje poslove država i poštovanje teritorijalnog integriteta.
Reakcije i zabrinutosti zbog eskalacije
Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro izjavio je da Bogota sa velikom zabrinutošću prati izvještaje, upozorivši na eskalaciju tenzija u regionu. Kolumbija je, kako je istakao, bezuslovno posvećena principima Povelje UN-a i odbacuje svaku jednostranu vojnu akciju koja bi mogla ugroziti civile. “U tom kontekstu, kolumbijske vlasti su mobilisale oružane snage i rasporedile ih duž granice, zbog straha od mogućeg masovnog priliva izbjeglica.”
Iz Londona je saopšteno da Velika Britanija nije učestvovala u napadima. Premijer Keir Starmer izjavio je da želi razgovarati sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i saveznicima kako bi se utvrdile sve činjenice.
„Mogu biti apsolutno jasan da nismo učestvovali i vjerujem da svi treba da poštujemo međunarodno pravo“, rekao je Starmer, prenosi Reuters.
Evropska unija pozvala je na deeskalaciju i mirno rješenje krize. Predsjednik Evropskog savjeta António Costa saopštio je da EU sa velikom zabrinutošću prati situaciju u Venecueli i insistira na rješenju u skladu sa međunarodnim pravom i Poveljom UN-a. Visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kallas poručila je da Unija pažljivo prati razvoj događaja, uz poziv na uzdržanost, naglašavajući da se u svim okolnostima moraju poštovati međunarodni pravni principi. Ponovila je stav EU-a u vezi s potrebom za “tranzicijom” u Venecueli: “EU je više puta izjavila da gospodin Maduro nema legitimitet i da je branio mirnu tranziciju.”
Španija je također pozvala na smirivanje situacije. Ministarstvo vanjskih poslova u Madridu saopštilo je da poziva na deeskalaciju i umjerenost, uz spremnost da ponudi svoje dobre usluge u cilju postizanja mirnog i pregovaračkog rješenja aktuelne krize.
Njemačka i Italija također su izrazile zabrinutost. Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je u stalnom kontaktu sa ambasadom u Caracasu, dok je italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani naveo da je aktivirana krizna jedinica zbog bezbjednosti oko 160.000 italijanskih državljana koji žive u Venecueli.
