Osude i pozivi na smirivanje

Reakcije svijeta na američki napad na Venecuelu

prije 1 mjesec
Podijeli vijest

Nakon američkih vazdušnih udara na Venecuelu i hapšenja predsjednika Nicolása Madura, uslijedile su brojne reakcije iz cijelog svijeta.

Iz ruskog Ministarstva vanjskih poslova stiglo je saopštenje u kojem se izražava duboka zabrinutost i oštra osuda zbog oružane agresije Sjedinjenih Američkih Država na Venecuelu. Moskva smatra da su američki razlozi za napad neosnovani i naglašava da Latinska Amerika mora ostati zona mira.

U saopštenju se navodi: “Ideološko neprijateljstvo trijumfovalo je nad pragmatizmom. Venecueli mora biti garantovano pravo da odlučuje o svojoj sudbini bez miješanja spolja.” Također, Rusija podržava inicijativu za sazivanje sjednice Savjeta bezbjednosti UN i poziva na rješenje putem dijaloga.

I Ministarstvo vanjskih poslova Bjelorusije izrazilo je snažnu osudu, ocjenjujući američke udare kao direktnu prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti. Minsk je naglasio svoju „nepokolebljivu podršku legitimnoj vladi Venecuele“, ističući da je pravo venecuelanskog naroda da sam odlučuje o svojoj sudbini nepovredivo i da se nijedan oblik spoljnog miješanja, posebno silom, ne može opravdati.

Libanska oružana grupa Hezbolah također se oglasila, osuđujući, kako su naveli, „terorističku agresiju i američko nasilništvo“ protiv Venecuele. Iz Hezbolaha su poručili da izražavaju punu solidarnost sa venecuelanskim narodom, predsjedništvom i vladom u suočavanju sa američkom agresijom.

Predsjednik Brazila Luiz Inácio Lula da Silva ocijenio je američki napad kao prelazak „neprihvatljive granice“, upozorivši da se radi o teškom kršenju suvereniteta Venecuele i opasnom presedanu za međunarodnu zajednicu. Lula je podsjetio da je ranije upozoravao da bi oružana intervencija mogla dovesti do humanitarne katastrofe, te ponudio posredovanje Brazila u rješavanju krize.

Predsjednik Čilea, Gabriel Borić, također je osudio napad, ističući da vlada njegove zemlje izražava zabrinutost i osuđuje vojne akcije SAD u Venecueli, te poziva na mirno rješenje krize. Čile je, kako je naveo, ponovo potvrdio privrženost osnovnim principima međunarodnog prava, uključujući zabranu upotrebe sile, nemiješanje u unutrašnje poslove država i poštovanje teritorijalnog integriteta.

Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro izjavio je da Bogota sa dubokom zabrinutošću prati izvještaje o eksplozijama i pojačanoj vazdušnoj aktivnosti iznad Venecuele, upozorivši na eskalaciju tenzija u regionu. Kolumbija je, kako je istakao, bezuslovno posvećena principima Povelje UN i odbacuje svaku jednostranu vojnu akciju koja bi mogla ugroziti civile. U tom kontekstu, kolumbijske vlasti su mobilisale oružane snage i rasporedile ih duž granice, zbog straha od mogućeg masovnog priliva izbjeglica.

Iz Londona je saopšteno da Velika Britanija nije učestvovala u napadima. Premijer Keir Starmer izjavio je da želi razgovarati sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i saveznicima kako bi se utvrdile sve činjenice.

Starmer je rekao: „Mogu biti apsolutno jasan da nismo učestvovali i vjerujem da svi treba da poštujemo međunarodno pravo“, prenio je Reuters.

Evropska unija je pozvala na deeskalaciju i mirno rješenje krize. Predsjednik Evropskog savjeta António Costa saopštio je da EU sa velikom zabrinutošću prati situaciju u Venecueli i insistira na rješenju u skladu sa međunarodnim pravom i Poveljom UN. Visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kallas poručila je da Unija pažljivo prati razvoj događaja, uz poziv na uzdržanost, naglašavajući da se u svim okolnostima moraju poštovati međunarodni pravni principi.

Španija je također uputila poziv na smirivanje situacije. Ministarstvo vanjskih poslova u Madridu saopštilo je da poziva na deeskalaciju i umjerenost, uz spremnost da ponudi svoje dobre usluge u cilju postizanja mirnog i pregovaračkog rješenja aktuelne krize.

Zabrinutost su izrazile i Njemačka i Italija. Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je u stalnom kontaktu sa ambasadom u Caracasu, dok je italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani naveo da je aktivirana krizna jedinica zbog bezbjednosti oko 160.000 italijanskih državljana koji žive u Venecueli.

   Tagovi