Zašto jezik koji govorite oblikuje način na koji vidite svijet?
Podijeli vijest
Kako jezik određuje našu percepciju stvarnosti
Koncept lingvističke relativnosti, poznat i kao Sapir-Whorfova hipoteza, sugerira da jezik koji govorimo utiče na način na koji razmišljamo i doživljavamo svijet. Dok ekstremna verzija ove teorije – da jezik u potpunosti određuje mišljenje – nije naučno potvrđena, brojna istraživanja pokazuju da jezik ipak oblikuje naše kognitivne procese na fascinantne načine. Na primjer, različiti jezici kategorizuju boje na različite načine, što utiče na to kako ih njihovi govornici percipiraju i pamte.
Primjeri iz svakodnevnog života koji će vas iznenaditi
U ruskom jeziku postoje zasebne riječi za svijetlo plavu (goluboy) i tamno plavu (siniy) boju. Istraživanja su pokazala da ruski govornici brže razlikuju nijanse plave boje nego, recimo, engleski govornici. Slično tome, jezik Guugu Yimithirr u Australiji koristi apsolutne smjerove (sjever, jug, istok, zapad) umjesto relativnih (lijevo, desno). Njegovi govornici uvijek znaju gdje se nalazi sjever, čak i u zatvorenom prostoru bez vidljivih orijentira.
Kako gramatički rod mijenja našu percepciju predmeta
U jezicima sa gramatičkim rodom, kao što su njemački ili španski, imenice imaju rod. Zanimljivo je da govornici ovih jezika često pripisuju osobine predmetima u skladu sa njihovim gramatičkim rodom. Na primjer, njemački govornici opisuju ‘most’ (die Brücke – ženskog roda) kao ‘elegantan’ i ‘krhak’, dok španski govornici isti most (el puente – muškog roda) opisuju kao ‘čvrst’ i ‘jak’. Ovo pokazuje kako gramatičke strukture utiču na naše asocijacije.
Jezici koji izazivaju naše kognitivne sposobnosti
Neki jezici zahtijevaju specifične kognitivne vještine. Na primjer, jezik Pirahā u Amazonu nema brojeve ili reči za tačne količine. Umjesto toga, koriste približne izraze kao ‘malo’ ili ‘puno’. Ovo je dovelo do toga da govornici Pirahā jezika imaju poteškoća sa zadacima koji zahtijevaju tačno brojanje. S druge strane, jezici koji imaju bogat vokabular za specifične pojmove (poput arapskog koji ima stotine riječi za kamilu) omogućavaju svojim govornicima finije razlikovanje u tim područjima.
