Optimalno vrijeme za večeru tokom zimskih mjeseci
Podijeli vijest
Biološki ritmovi i ishrana
Ljudski organizam funkcioniše po cirkadijurnim ritmovima – unutrašnjim 24-satnim ciklusima koji regulišu san, metabolizam, probavu i hormonske promjene. Ovi prirodni satovi se sinhronizuju sa svjetlošću i tamom, te kako se dani skraćuju, metabolički procesi usporavaju svoj tempo, prenose izvori.
Povezanost između metabolizma i dnevnog osvjetljenja objašnjava zašto brojna istraživanja iz oblasti hrononutricije ukazuju da je vrijeme obroka podjednako značajno kao i sastav ishrane. Ova naučna disciplina proučava kako vrijeme konzumiranja hrane utiče na unutrašnje biološke satove i kako kraći zimski dani mogu djelovati na raspoloženje, metabolizam i opće zdravstveno stanje.
Naučni dokazi i istraživanja
Jedna studija je pokazala da zdrave odrasle osobe koje večeraju u 22 sata imaju za 20 posto veće skokove šećera u krvi i sagorijevaju 10 posto manje masti u poređenju sa onima koji obrok završavaju do 18 sati. Ova razlika je uočena unatoč činjenici da su obje grupe konzumirale identične obroke i odlazile na spavanje u slično vrijeme.
Šire analize potvrđuju ove trendove – meta-analiza koja je obuhvatila 29 studija pokazala je da raniji vremenski okviri za jelo, manji broj obroka i unos većine kalorija u ranijem dijelu dana dovode do većeg gubitka tjelesne težine i poboljšanog metaboličkog profila, uključujući bolji krvni pritisak te niže vrijednosti šećera i holesterola.
Druga istraživanja povezuju redovno kasno jedenje, posebno u neposrednoj blizini vremena spavanja, sa nepovoljnim zdravstvenim ishodima i povećanim rizikom od gojaznosti i metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2.
Praktične preporuke za zimski period
Ranije večere mogu se bolje uskladiti sa prirodnim metaboličkim ritmovima organizma, naročito kada se posljednji obrok završi dovoljno prije nego što tijelo pređe u fazu odmora. Ovo može objasniti zašto ranije konzumiranje hrane donosi brojne zdravstvene prednosti.
Mnogi hronobiolozi zaključuju da usklađivanje unosa hrane sa cirkadijurnom biologijom predstavlja obećavajući i pristupačan način poboljšanja metaboličkih ishoda, posebno kada se kombinira sa drugim faktorima životnog stila poput fizičke aktivnosti i uravnotežene ishrane.
Tokom zimske sezone, posebno u sjevernijim geografskim širinama, kraći dani i duže noći mogu narušiti cirkadijurne ritmove. Smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti može sniziti nivo serotonina, doprinoseći lošem raspoloženju ili sezonskom afektivnom poremećaju. U kombinaciji sa dužim večernjim satima provedenim u zatvorenom prostoru, česta je pojava da ljudi češće grickaju ili odgađaju večeru za kasnije sate.
Probava, lučenje hormona (uključujući one koji pomažu snu i varenju), pa čak i broj kalorija koje sagorijevamo tokom dana prate cirkadijurne ritmove. Kada se obroci pomaknu preblizu spavanju, ovi procesi se preklapaju na način koji može uticati na metabolizam i odmor, potencijalno povećavajući rizik od lošeg sna i metaboličkih problema.
Iako svjetlost i tama imaju najveći uticaj na cirkadijurne ritmove, unos hrane, stres, fizička aktivnost i temperatura takoder utiču na njihov tok.
