Završen samit u Briselu: U fokusu Ukrajina, vojna snaga EU i veto Mađara

Na održanom samitu lidera Europske unije u Briselu, glavna tema bila je podrška Ukrajini, vojna snaga EU i konkurentnost Unije, dok su migracija i fiskalne politike bile sporedne teme. Iako su rasprave o dugoročnoj stabilnosti EU, vojnoj pomoći Ukrajini, i jačanju obrambene snage EU dominirale, nije bilo postignutog konsenzusa u vezi s prijedlogom Europske komisije za veće financijske obaveze, posebno u kontekstu vojnih kredita i bespovratnih sredstava za obranu.

Čelnici 26 zemalja članica EU, izuzev Mađarske, izrazili su snažnu podršku Ukrajini u očuvanju njezine nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta unutar međunarodno priznatih granica. Ovo je drugi put da Mađarska blokira zaključke EU u vezi s podrškom Ukrajini, nakon što je to učinila i na vanrednom samitu prije dvije sedmice. Ostalih 26 lidera odlučilo je nastaviti podršku Ukrajini u njenoj borbi, bez učešća mađarskog premijera Viktora Orbana.

U vezi s tim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je sudjelovao putem videoveze, informirao je čelnike EU o aktuelnoj situaciji u Ukrajini. Naglasio je da, iako je došlo do ograničenog prekida vatre, ništa nije promijenjeno u ruskom ponašanju. Rusija je ponovno napala ukrajinsku energetsku infrastrukturu dronovima. Zelenski je ponovio zahtjev da sankcije protiv Rusije ostanu na snazi dok Moskva ne povuče svoje vojne snage s ukrajinskog teritorija. EU je izrazila spremnost na daljnje sankcije i jačanje postojeće mjere protiv zaobilaženja sankcija.

Mađarski premijer Viktor Orbán, koji je iznio veto na zajednički stav EU u vezi s Ukrajinom, pozvao je na pregovore o miru u regiji. Orbán je izjavio da je rat previše opteretio mađarske porodice, kritizirajući pristup EU u vezi s Ukrajinom. Smatra da bi svi pregovori mogli biti vođeni bez Europe, jer bi na kraju mogli nastati sporazumi između Rusije i SAD-a, a Europa bi bila izostavljena. Mađarska također blokira pregovore o pristupanju Ukrajine EU, zahtijevajući raspisivanje referenduma među mađarskim građanima.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na osnaživanje Ukrajine kroz “sigurnosne garancije”, naglašavajući potrebu za dugoročnim planom za osiguranje održivosti mira nakon eventualnog dogovora s Rusijom.

Jedan od ključnih trenutaka samita bila je rasprava o prijedlogu visoke predstavnice EU, Kaje Kallas, za prikupljanje 40 milijardi eura za vojnu pomoć Ukrajini. Međutim, prijedlog nije naišao na dovoljnu političku podršku među vođama, djelomično zbog mađarskog vetiranja i nesuglasica u vezi s financijskom potporom. Plan o vojnoj pomoći Ukrajini ostaje na stolu, ali se čeka daljnji politički dogovor među članicama.

Također, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je plan “Readiness 2030”, koji uključuje širu mobilizaciju sredstava za odbranu, ne samo u vojnoj sferi, već i u sektoru sigurnosne infrastrukture, kibernetičke zaštite i reagiranja na prirodne katastrofe. Iako su neki lideri, poput onih iz Španije i Italije, izrazili zabrinutost zbog izostanka jasnog pristupa sigurnosti i borbi protiv terorizma, von der Leyen je naglasila da je riječ o širem okviru za pripremu EU na buduće prijetnje.

Na samitu je također bilo riječi o trgovinskim pitanjima. EU je odlučila odgoditi uvođenje carina na robu iz SAD-a, što je prvobitno bilo planirano zbog povećanja carina na čelik i aluminij koji je uvezen iz EU. Odluka je odgođena do sredine aprila, kako bi se izbjegli negativni efekti na ekonomiju EU, a istovremeno pružio prostor za daljnje pregovore s SAD-om.

Tijekom samita, migracija i konkurentnost bili su spomenuti, ali nisu dobili previše pozornosti. Migracija je bila tema u kontekstu prijedloga izgradnje centara za deportaciju izvan EU granica, dok je konkurentnost bila spomenuta kao problem u kojem EU mora poduzeti daljnje korake. Talijanska premijerka Giorgia Meloni istaknula je napredak u smanjenju birokratskih prepreka, dok je pohvalila i mjere za financiranje obrambenih investicija, dodajući da će Italija pažljivo razmotriti sve opcije, uključujući zajedničke euro-obveznice za obranu.

Samit nije donio konkretne odluke o financijskim obavezama EU prema Ukrajini, ali je jasno naglašena podrška za jačanje europske sigurnosti i obrane. Lideri su se složili da je hitno potrebno ubrzati aktivnosti za povećanje obrambene spremnosti do 2030. godine, te će nastaviti raditi na razvoju zajedničkih financijskih instrumenata. Sljedeći EU samit zakazan je za kraj juna, a očekuje se da će rezultati tih rasprava oblikovati daljnje sigurnosne i obrambene politike Europe u narednim godinama.