Ukrajina pod pritiskom američkog plana

Sjedinjene Američke Države iznijele su europskim saveznicima nacrt mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje trajno primirje, postupno ublažavanje sankcija Rusiji i odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u, prenosi Bloomberg, pozivajući se na evropske zvaničnike upoznate sa sadržajem dokumenta.

Plan je podijeljen sa saveznicima i pored upozorenja američkog državnog sekretara Marca Rubija, koji je naglasio da bi Washington mogao napustiti diplomatske napore ako se uskoro ne ostvari napredak. Ipak, potpredsjednik JD Vance ostaje optimističan, kazavši iz Rima da “vjeruje da se rat može privesti kraju”.

Prema izvorima iz diplomatskih krugova, prijedlog bi faktički zamrznuo trenutne linije sukoba, a teritorije pod ruskom kontrolom ostale bi Moskvi. Također, ideja ukrajinskog pristupanja NATO-u bila bi uklonjena iz pregovora.

Plan je predstavljen na jučerašnjim sastancima u Parizu, uključujući susret između francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i američkog izaslanika Stevea Witkoffa. Odvojene konsultacije održane su i s predstavnicima Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Ukrajine i američkim savjetnicima.

“Predloženi plan nije konačni mirovni sporazum”, izjavio je jedan zvaničnik, naglasivši da evropske države ne namjeravaju priznati okupirane teritorije kao dio Rusije. Pregovori neće imati smisla ako Kremlj ne obustavi napade, dodao je.

U američkom nacrtu spominju se i sigurnosne garancije za Ukrajinu. Rubio je potvrdio da su ta jamstva “legitimna potreba”, iako se još nije došlo do konkretnog sporazuma.

“Svaka suverena država ima pravo na odbranu. Ukrajina ima pravo zaključivati bilateralne obrambene sporazume s raznim državama”, rekao je Rubio.

Glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce izjavila je nakon razgovora s ruskim ministrom Sergejem Lavrovom da su SAD i predsjednik Trump odlučni “okrenuti stranicu rata” i ponuditi osnovu za “trajan mir”.

Izvori navode da je Kijev već načelno pristao na prekid vatre, ali traži da i Moskva najprije potvrdi saglasnost. Ukrajinski tim u Parizu fokusirao se na razradu mehanizama nadzora i moguće uključivanje međunarodnog mirovnog kontingenta.

Evropski dužnosnici ocjenjuju sastanke u Parizu kao konstruktivne, ističući da žele pokazati podršku američkim inicijativama, ali i vršiti pritisak na Rusiju da se ozbiljno uključi u pregovore.

Rubio je po odlasku iz Pariza rekao da su SAD spremne brzo djelovati:

“Nećemo nastavljati beskrajne pregovore. U narednim danima mora biti jasno postoji li osnova za dogovor. Ako postoji – uključujemo se. Ako ne – idemo dalje.”

Kremlj je danas objavio da je istekao 30-dnevni prekid napada na energetsku infrastrukturu, a ruske snage nastavile su ofanzive na ukrajinske gradove. Prije sedam dana, u napadu na Sumi, ubijeno je 35 civila.

Pariški susreti uključivali su i planove Francuske i Velike Britanije o uspostavi “snaga jamstva” za sigurnost Ukrajine, uz nastojanja da se osigura dugoročna podrška njenoj vojsci. Cilj je pokazati Washingtonu da Evropa ozbiljno pristupa pitanju mira.

Međutim, ideja o ukidanju sankcija Rusiji dok Moskva još drži značajne dijelove Ukrajine izaziva protivljenje među saveznicima. Za takav korak potrebna je saglasnost svih članica EU-a.

Steve Witkoff je izjavio da je ključno pitanje dogovora “pet teritorija”, bez preciziranja kojih, dok Moskva insistira da se potvrdi njena kontrola nad regijama Krim, Herson, Zaporižja, Luhansk i Donjeck.

Osim toga, Rusija zahtijeva ukidanje sankcija, prekid isporuke oružja Ukrajini i formalno priznanje teritorijalnih dobitaka.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se oglasio iz Kijeva, kritikujući Witkoffa da je “prihvatio ruski narativ”:

“Nema nikakav mandat za raspravu o ukrajinskim teritorijima jer ti teritoriji pripadaju našem narodu”, rekao je Zelenski i dodao:

“Ne raspravljamo o teritorijima dok ne dođe do primirja. Ukrajinska zemlja nikada neće biti priznata kao ruska.”