Svjetske institucije mame američke naučnike nakon velikih rezova u SAD-u

“Ono što žele prije svega jeste da mogu nastaviti svoja istraživanja i da njihova akademska sloboda bude očuvana.” — Eric Berton

Nakon što je administracija Donalda Trumpa uvela velike rezove u finansiranje nauke u SAD-u, vlade i univerziteti širom svijeta uočili su jedinstvenu priliku: privući neke od najboljih američkih naučnika.

Kanada je u aprilu pokrenula program “Canada Leads” s ciljem da mlade istraživače iz oblasti biomedicine dovede na sjever. Francuska je u martu predstavila inicijativu “Sigurno mjesto za nauku”, koja poziva američke naučnike koji se “osjećaju ugroženo” da presele u Evropu. Australija je ponudila konkurentne plate i selidbene pakete u okviru “Globalnog programa za privlačenje talenata”.

Anna-Maria Arabia iz Australijske akademije nauka izjavila je: “Ovo je jedinstvena prilika da privučemo najpametnije umove svijeta.”

SAD je decenijama bio lider u finansiranju nauke, ulažući u univerzitetska i federalna istraživanja, što je dovelo do velikih otkrića poput mobilnih telefona i interneta. Međutim, trenutna situacija prijeti da taj sistem uruši. Trumpova administracija je već smanjila broj osoblja i grantove u ključnim agencijama poput NIH-a, NASA-e i Nacionalne akademije nauka. Novi prijedlog budžeta predviđa dodatno smanjenje: NIH bi mogao izgubiti 40%, a Nacionalna fondacija za nauku čak 55% budžeta.

Već su uvedeni moratorijumi na zapošljavanje na više univerziteta, otkazi zaposlenicima i zaustavljanja prijema novih doktoranata. Harvardu je privremeno ukinuta mogućnost upisa međunarodnih studenata, iako je sudija stavio tu odluku na čekanje.

Dok međunarodni partneri izražavaju zabrinutost zbog moguće obustave saradnji, istovremeno se trude iskoristiti trenutak. Polovina prijava za francuski program “Sigurno mjesto za nauku” stigla je od naučnika iz SAD-a. U Njemačkoj, program Lise Meitner za mlade istraživačice dobio je tri puta više prijava Amerikanaca nego prošle godine.

Natalie Derry, regruterka iz Velike Britanije, rekla je da su zabilježili porast od 25–35% u interesovanju američkih naučnika, čak i kada ih kontaktiraju direktno.

Ipak, preseljenje u drugu zemlju nije jednostavno. To uključuje jezičke barijere, brigu o porodici i različite penzione sisteme.

Brandon Coventry, postdoktorant na Univerzitetu Wisconsin-Madison, rekao je da nikad nije planirao napustiti SAD, ali da sad ozbiljno razmatra ponude iz Kanade i Francuske. Marianna Zhang iz NYU-a ostala je bez granta i osjeća da je njen rad na pitanjima rase i roda u SAD-u postao nepoželjan. Iako ne zna gdje dalje, kaže: “Nije lako samo pobjeći u drugu zemlju.”

Strani univerziteti se nadaju da će uspjeti privući dio tog talenta, ali priznaju da ne mogu nadomjestiti sve što SAD gubi.

“Cilj nam je da spriječimo gubitak talenata za globalnu naučnu zajednicu,” rekao je Patrick Cramer iz Njemačkog društva Max Planck.

Za mnoge, budućnost nauke postaje sve nesigurnija, ali svjetske institucije se nadaju da mogu pružiti sigurno utočište za nastavak istraživačkog rada.