Svečano otvaranje Šarene džamije u Tuzli 5. maja
Podijeli vijest
Jedan od najvažnijih sakralnih objekata islamske baštine u Bosni i Hercegovini, Šarena džamija u Tuzli, dobila je novi sjaj zahvaljujući temeljnoj rekonstrukciji. Smještena u centru grada, sa obnovljenom kupolom i munarom, bit će svečano otvorena 5. maja u okviru ovogodišnje manifestacije “Dani vakufa 2025”.
Projekat obnove, vrijedan približno 2,1 milion konvertibilnih maraka, u cijelosti je finansirala Generalna direkcija vakufa Republike Turske, uz posredovanje Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH. Šarena džamija, poznata i pod nazivima Časna, Atik, Gradska, te Behram-begova, vraćena je u oblik koji podsjeća na njen izgled iz prošlih stoljeća. Radovi su započeli 2018. godine, nakon što je protokol o obnovi potpisan godinu ranije.
Na projektu su, pored Vakufske direkcije, radili i stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika BiH, jer je riječ o izuzetno kompleksnom zahvatu koji je obuhvatio kako projektovanje, tako i izvođenje zahtjevnih građevinskih i restauratorskih radova.
Danas, enterijer Šarene džamije odiše bogatstvom boja i detalja koji svjedoče o njenoj važnosti ne samo kao vjerskog objekta, već i kulturno-historijskog dragulja.
“Prelijepa unutrašnjost Behram-begove džamije svjedoči o njenoj izuzetnoj umjetničkoj i arhitektonskoj vrijednosti.”
Kako je istaknuo Elmedin Avdibašić, viši stručni saradnik za vakufe u Medžlisu Islamske zajednice Tuzla, slikana i reljefna dekoracija predstavlja jednu od najistaknutijih odlika pseudomaurskog stila, čineći ovu džamiju jednom od najljepših u zemlji.
“Spoj tradicijske arhitekture i stranih utjecaja rezultirao je jedinstvenim arhitektonskim izrazom” – kazao je on.
Karakteristični arhitektonski elementi, uključujući prozorske lukove, fasadne ukrase i dekoracije interijera, izvedeni su u stilu koji podsjeća na maursku i egipatsku islamsku arhitekturu.
“Jedna od karakteristika Behram-begove džamije koja podsjeća na maursku arhitekturu su potkovasti lukovi iznad prozora i na trijemu. Takvi lukovi karakteristični su za islamsku Španiju, dok je bež-crvenkasta fasada u obliku linija tipična za mamelučko doba srednjovjekovnog Kaira” – objašnjava Avdibašić.
Obnova je uključivala uklanjanje prethodnog krova iznad molitvenog prostora i izgradnju autentične kupole, vraćanje izgleda trijema kakav je bio prije prepravki iz 1960-ih, restauraciju dekoracije na fasadama i munari, jačanje temelja, zidova i drugih konstruktivnih elemenata, kao i obnovu enterijera te vanjskog uređenja harema.
“Nakon oštećenja drvene konstrukcije kupole prilikom skidanja olovnog pokrova, arhitekt Franc Kuril je 1895. godine izradio projekt adaptacije prema kojem je originalna drvena kupola zamijenjena četvorovodnim krovom. Drvene sofe sa baldahinom srušene su 1960. godine, a umjesto njih su izgrađene nove sofe sa osam zidanih stubova povezanih lukovima, pokrivene trovodnim krovom” – naveo je.
Zbog specifičnog položaja džamije na liniji rasjeda tla, tim inženjera i geologa suočio se s posebnim izazovima tokom restauracije, naveo je Avdibašić. Dodatno, enterijer džamije je kroz historiju više puta prefarbavan, pa su provedena istraživanja kako bi se došlo do autentičnog izgleda.
“Unutrašnjost džamije više puta je bojena, a prilikom restauracije su provedeni istražni radovi na slikarskim dekoracijama u cilju utvrđivanja autentičnog izgleda. Nedostatak arhivske građe otežavao je donošenje odluka o kupoli i njenoj dekoraciji, no zahvaljujući stručnosti brojnih saradnika svi su izazovi uspješno prevaziđeni. Oslikavanje enterijera izvršeno je prema principima Venecijanske povelje nove boje su prirodne i nijansu svjetlije od originalnih” – istakao je Avdibašić.
Džamija se nalazi u Atik mahali u Tuzli, na uzvišenju iznad stare gradske jezgre. Prvi put se pominje 1548. godine, a smatra se da je izgrađena ubrzo nakon 1533. godine. Kompleks koji je činila sa medresom i mektebom izgorio je u velikom požaru 1871. godine.
Projekat obnove u 19. stoljeću vodio je arhitekt Franc Mihanović, a kasnije je adaptaciju vršio Franc Kuril. Šarena džamija danas predstavlja vrijedan primjer arhitekture tog perioda, a posebno se ističe unutrašnja dekoracija, djelimično sačuvana uprkos brojnim izmjenama. Zbog karakteristične boje fasade i dekoracije unutrašnjosti, u narodu je poznata kao Šarena džamija, navedeno je u saopćenju Vakufske direkcije IZ u BiH.
