Sve više Nijemaca radi dva posla

U Njemačkoj sve veći broj ljudi, posebno mladih, odlučuje se za dodatni posao pored stalnog zaposlenja. Popularnost takvih angažmana raste, bilo da se radi o šetanju pasa, radu kao statista u filmu ili prodaji rukotvorina putem interneta.

„Poslovi sa skraćenim radnim vremenom u svakom slučaju postaju sve popularniji. Skoro svaka deveta osoba sada ima posao sa skraćenim radnim vremenom“, ističe Katharina Lit, članica Upravnog odbora banke Raisin.

Prema Institutu za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), oko 4,5 miliona Nijemaca je 2023. godine imalo dodatni honorarni posao, dok je 2013. taj broj bio 3,2 miliona. Trend je još izraženiji u SAD-u i Velikoj Britaniji, gdje svaka treća, odnosno četvrta osoba ima dodatni posao.

„Često se radi o realizaciji sopstvenih ideja i usavršavanju sposobnosti. Mnogi postavljaju pitanje: mogu li svoj hobi pretvoriti u karijeru ili postati preduzetnik“, dodaje Lit.

Istraživanja pokazuju da mnogi ljudi uživaju u svom dodatnom poslu i da im pruža autonomiju. Gotovo polovina ispitanika tvrdi da žele da sami sebi budu šefovi, dok 42 posto radi ono što im pruža zadovoljstvo.

„Poslovi sa skraćenim radnim vremenom predstavljaju fundamentalnu promjenu u stavovima mlađih generacija prema poslu, smislu života i finansijskoj nezavisnosti“, naglašava Lit.

Zakonske promjene u Njemačkoj dodatno su olakšale ovakve angažmane: od 2023. dodatni poslovi stalno zaposlenih oslobođeni su poreza i doprinosa za zdravstveno osiguranje, njegu i osiguranje u slučaju gubitka posla. Poslodavci ne mogu zabraniti rad na dodatnom poslu, osim ako ne ugrožava glavni posao ili postoji klauzula o konkurenciji.

„U suštini, poslodavac ne smije odlučivati o tome šta će zaposleni raditi kada mu završi radno vrijeme“, naglašava Lit.

Tehnički napredak i internet-platforme, poput Etsija, Teachable ili OnlyFans, omogućavaju lakši pristup sporednim zanimanjima. Omiljena sporedna zanimanja uključuju vođenje YouTube-kanala, prodaju retro-artikala ili rukotvorina, kao i brigu o kućnim ljubimcima i pružanje usluga u domaćinstvu.

Primjer Vinenta Vilkoma pokazuje da dodatni posao može dugoročno biti isplativ. Počevši sa 16 godina, Vilkom je kroz različite dodatne aktivnosti izgradio prihod veći od 11.000 eura mjesečno.

„Teško je obogatiti se zahvaljujući dodatnom poslu. Ulaganje i umnožavanje zarađenog novca je definitivno smislenija strategija od nade u brzu zaradu“, upozorava Lit.

Ona posebno savjetuje oprez kod poslova koji obećavaju brzo bogaćenje, kao što su piramidalne šeme ili multi-level marketing, gdje se često traži velika početna investicija i regrutovanje novih učesnika.