Slaba cirkulacija upozorava na dublje zdravstvene probleme

Slaba cirkulacija u rukama i nogama nije bolest sama po sebi, već znak da u organizmu postoji ozbiljniji problem koji zahtijeva pažnju i liječenje. Kada krv ne može slobodno teći kroz krvne sudove, ćelije ostaju bez kisika i hranjivih tvari, što može dovesti do oštećenja tkiva, organa i brojnih zdravstvenih komplikacija.

Simptomi slabe cirkulacije

Najčešći simptomi uključuju:

• trnjenje i utrnulost,

• žareći ili pulsirajući bol,

• grčeve u mišićima,

• oticanje i slabost ekstremiteta.

U zavisnosti od uzroka, mogu se javiti i drugi znaci kao što su hladnoća u udovima, promjena boje kože, sporije zarastanje rana ili čak erektilna disfunkcija kod perifernih vaskularnih oboljenja.

Uzroci slabe cirkulacije

1. Periferna arterijska bolest (PAD)
Ova bolest uzrokuje suženje arterija, najčešće u nogama, što ograničava protok krvi. Ateroskleroza – nakupljanje plaka u arterijama – dodatno otežava cirkulaciju i povećava rizik od moždanog i srčanog udara.

2. Krvni ugrušci
Ugrušci mogu blokirati protok krvi, djelimično ili potpuno. Ako se ugrušak premjesti (embolija), može uzrokovati plućnu emboliju, infarkt ili moždani udar. Posebno opasan oblik je duboka venska tromboza (DVT), koja često nastaje u nogama.

3. Proširene vene
Ove oštećene i proširene vene smanjuju efikasnost povratnog toka krvi ka srcu. Pojavljuju se bol, osjećaj težine, peckanje i svrab.

4. Dijabetes
Povišen nivo šećera u krvi može oštetiti krvne sudove i živce, osobito u šakama i stopalima. Zbog smanjene osjetljivosti, rane mogu ostati neprimijećene i lako inficirane, što povećava rizik od amputacije.

5. Gojaznost
Višak kilograma opterećuje krvne sudove i povećava rizik od proširenih vena, ateroskleroze i dijabetesa.

6. Rejnoova bolest
Karakteriše je suženje malih arterija u rukama i nogama, najčešće izazvano hladnoćom ili stresom. Prsti postaju hladni, bijeli ili plavi, a simptomi mogu trajati i do 20 minuta.

Kako se postavlja dijagnoza?

Ljekar će obaviti fizički pregled, uzeti detaljnu anamnezu, te po potrebi preporučiti:

• testove krvi (šećer, lipidi, antitijela),

• ultrazvuk ili CT krvnih sudova,

• mjerenje krvnog pritiska, uključujući i u nogama.

Liječenje slabe cirkulacije

Terapija zavisi od uzroka, a može uključivati:

• kompresivne čarape,

• fizičku aktivnost,

• lijekove (npr. protiv zgrušavanja krvi, za kontrolu dijabetesa),

• operativne zahvate za proširene vene ili začepljene arterije,

• terapiju za Rejnoovu bolest.

Prirodni pristupi i prevencija

Preporučuje se:

• redovno vježbanje,

• zdrava ishrana bogata vlaknima i antioksidansima,

• prestanak pušenja,

• održavanje zdrave tjelesne težine.

Iako se često koriste dodaci poput vitamina E, niacina, folne kiseline i antioksidansa, njihovu upotrebu treba prethodno uskladiti s preporukama ljekara.

Slaba cirkulacija može biti prvi znak ozbiljnih hroničnih bolesti. Rano prepoznavanje simptoma i odgovarajuće liječenje ključni su za očuvanje zdravlja krvnih sudova i cijelog organizma.