SAD se okreću Kini: Planirano ili reakcija na tržište?

Nakon burne sedmice na finansijskim tržištima, izazvane uvođenjem visokih carina, američki predsjednik Donald Trump objavio je 90-dnevnu pauzu u primjeni svoje tarifne politike za većinu zemalja – ali ne i za Kinu. Ovaj potez izazvao je kratkotrajni oporavak tržišta, ali i otvorio raspravu: da li je sukob s Kinom bio planiran od početka, ili je Trumpova administracija reagovala na ivici finansijske krize?

Podsjetimo, Trump je prethodne sedmice uveo visoke recipročne carine, izazvavši globalnu rasprodaju na berzama. Međutim, u srijedu je putem svoje društvene mreže Truth Social najavio pauzu od 90 dana za većinu zemalja, što je dovelo do trenutnog skoka na berzama – Dow Jones je porastao za skoro 3.000 poena, S&P 500 za 9,5%, a Nasdaq Composite je zabilježio drugi najbolji dan u historiji.

Investitori su ovo vidjeli kao spas, dok je Bijela kuća predstavila kao korak u kompleksnom planu suprotstavljanja kineskom uticaju. Međutim, ideju o “master planu” potkopava činjenica da se tržišta nisu trajno oporavila, tržište obveznica je signaliziralo ogroman nivo sumnje u američku ekonomiju, a Trumpovi javni istupi su bili promjenjivi. Tržišta ne samo da se nisu vratila na nivoe prije uvođenja carina, već su nakon kratkog oporavka ponovo pala u četvrtak.

Geopolitički gambit ili predsjednički instinkt?

Prema jednoj školi mišljenja, koju zastupaju i neki analitičari, cjelokupna carinska politika bila je usmjerena upravo na Kinu. Ideja je bila isprovocirati Kinu na odmazdu, kako bi se ona pokazala kao jedini “loš akter”.

Trump je “predvidio odmazdu Kine,” rekao je za Fortune Thierry Wizman, strateg za globalne stope u kompaniji Macquarie. “Zapravo, to je karakteristika plana, a ne greška. Cijela ideja je bila navesti Kinu da uzvrati. Možete udvostručiti carinu na Kinu kako biste, zauzvrat, opravdali smanjenje carina svima ostalima, da izgleda kao da dajete svima drugima preferencijalni tretman, a kažnjavate Kinu.”

Sličan argument iznio je i ministar finansija Scott Bessent: “Mogli biste čak reći da je [Trump] namamio Kinu u lošu poziciju,” rekao je Bessent novinarima uz osmijeh.

Rezultat protekle sedmice jeste da se Kina suočava s izuzetno visokim američkim carinama (prvo 125%, potom podignutim na 145% nakon kineske odmazde od 84%, na šta je Kina odgovorila podizanjem svojih carina na 125%), dok je ostatak svijeta dobio privremeno odlaganje – ali uz cijenu ogromnih finansijskih potresa.

Međutim, svaka umirujuća poruka Trumpove pauze kao da je isparila već u četvrtak, jer je Bijela kuća i dalje morala pregovarati o više od 70 trgovinskih sporazuma i započela je pravi trgovinski rat s Kinom.

Tržište pokušava ostaviti najgori scenario iza sebe, ali problem je što će nesigurnost i dalje prevladavati… Tržišta ne vole nesigurnost. Jučer smo dobili vrlo malo sigurnosti, osim da postoji pauza i da se Kina čini glavnim borcem u ovom trgovinskom ratu

— rekao je George Catrambone, šef odjela za fiksne prihode za Ameriku u DWS-u.

Sam Trump je potkopao argument o “velikom planu” kada je u srijedu na pitanje kako će odrediti sljedeće korake u trgovinskoj politici odgovorio: “instinktivno”.

Postoji mogućnost da SAD iskoriste novonastalu situaciju da kroz pregovore sa 70+ zemalja postignu povoljnije trgovinske sporazume nego ranije. Dio tog plana bi, prema Wizmanu, mogao biti i pritisak na partnere da ne samo poboljšaju uslove trgovine sa SAD-om, već i da pooštre uslove prema Kini, stvarajući tako “samodovoljniji blok zemalja koji nije ovisan o Kini”. Ipak, na pitanje da li planira graditi koaliciju saveznika za pritisak na Kinu, Trump je u srijedu odgovorio kratko: “Ne.”

Tržište je reklo svoje

Prvobitno oduševljenje činjenicom da SAD ipak neće voditi trgovinski rat protiv cijelog svijeta splasnulo je kada su investitori shvatili da će ga i dalje voditi s Kinom. Visoke carine na robu iz Kine, najvećeg svjetskog proizvođača, i dalje znače pritisak na marže kompanija, rizik viših cijena za potrošače i poremećaj u jednom od glavnih globalnih trgovinskih odnosa.

Ne znam kako neće biti snažne reakcije u Americi kada sve počne više koštati, što bi opet moglo naštetiti povjerenju potrošača i tržištima

— rekao je George Kailas, izvršni direktor maloprodajne trgovačke platforme Prospero.ai.

Administracija je možda bila spremna podnijeti pad na berzi dionica (Trump je pad cijena nazvao “lijekom” i “kratkotrajnom boli”), ali nije bila spremna tolerisati kolaps tržišta obveznica. Prije Trumpove intervencije, američka ekonomija suočila se s rijetkim dvostrukim udarom – padom cijena i dionica i državnih obveznica, što je prijetilo katastrofalnom finansijskom krizom. Kada su prinosi na 10-godišnje i 30-godišnje obveznice počeli naglo rasti, navodna “kratkotrajna bol” počela je izgledati mnogo duže i bolnije.

Tržište obveznica bilo je najistaknutije mjesto gdje smo mogli vidjeti ekvivalent Teslinog bojkota protiv naše zemlje u cjelini… Saznali smo da ne možemo dobiti trgovinski rat protiv svijeta

— rekao je Kailas.

Rast prinosa uz pad dionica signalizirao je nezapamćen nedostatak povjerenja u američku ekonomiju, što može prethoditi najgorim krizama. Zagovornici teorije o “velikom planu” reći će da je ovo bio trenutak za povlačenje prije nego što situacija izmakne kontroli. Skeptici će reći da izazivanje takvog nivoa sumnje nije moglo biti dio plana, već znak nepromišljenosti.

Na kraju, tržište je “pozvalo”, a Trump je odgovorio. “Trumpova administracija nije tako otporna na tržišnu bol kao što se možda činilo neko vrijeme,” napisao je strateg UBS Investment banke Bhanu Baweja investitorima. “Njen prag bola upravo je postao vidljiv.”

Sam Trump je priznao da je tržište obveznica uticalo na njegovu odluku. “Vidio sam sinoć da ljudima postaje malo mučno,” rekao je Trump, dodavši da je bio iznenađen pozitivnom reakcijom tržišta na najavu pauze: “Nisam znao da će imati takav uticaj… Ako nastavite [rasti], vratit ćete se tamo gdje ste bili prije četiri sedmice.” Zatim se ispravio: “Ali to je bilo bolesno tržište prije četiri sedmice.”

Prije četiri sedmice, S&P 500 i Dow bili su za 7%, odnosno 6,5% viši nego danas.