Rusija spremna na rat s Zapadom zbog zaštite tajne naftne flote

 „Rusija je prešla Rubikon. Pokazuje da je tajna flota toliko važna da javno priznaje njenu vezu s državom.“— Elisabeth Braw, Atlantic Council

Na komandnom mostu tankera „Jaguar“, koji plovi nazad ka Rusiji iz indijske luke Sikka, radio iznenada oživljava: „Ovdje estonski ratni brod. Promijenite kurs na 105 odmah.“

Tako počinje najnapetiji okršaj s ruskim „shadow fleet“ brodom od početka rata. Posada „Jaguara“, starog 20 godina i bez međunarodne zastave, javlja da ih prate helikopteri i da se prema krmi približava „vojni brod“.

Spor je izazvan skidanjem gabonske zastave netom prije nego što je brod sankcionirala Velika Britanija. U videu objavljenom online, koji je montirala Margarita Simonjan s RT-a, vidi se da se „Jaguar“ oglušio o naređenje estonske mornarice i nastavio prema ruskoj luci Primorsk. Estonski patrolni brod EML Raju odustao je od inspekcije, jer je „Jaguar“ znatno veći.

U snimku se vidi i ruski Su-35, prvi put da Moskva koristi vojnu silu za zaštitu flote koja finansira ratne operacije.

Tokom incidenta 13. maja, ruski avion je na kratko ušao u estonski zračni prostor, nakon čega su ga presreli portugalski F-16 iz NATO misije.

Gintautas Paluckas, litvanski premijer, izjavio je da ovakvo ponašanje Rusije „povećava rizik od ozbiljne eskalacije“.

Prema istraživanjima, polovina ruske nafte se izvozi preko tzv. „shadow fleet“ tankera. Od februara 2022. Rusija je zaradila oko 740 milijardi funti od izvoza fosilnih goriva. Međutim, zapadne sankcije su narušile taj tok. Do danas je sankcionirano 706 brodova – oko 10% svjetske flote tankera.

U aprilu, Estonija je zaplijenila brod „Kiwala“, a na Božić finski komandosi su se ukrcali na „Eagle-S“, sumnjičeći ga za rezanje podmorskih kablova.

Kremlj je sada poručio da će upotrijebiti sve mjere za zaštitu svojih brodova. Portparol Dmitrij Peskov rekao je da će Rusija odgovoriti „oštro“ i nazvao pokušaje inspekcija „piratstvom“. Savjetnik Vladimira Putina, Nikolaj Patrušev, zaprijetio je direktno Londonu i Briselu.

U aprilu je Baltička flota Rusije održala vojne vježbe s ciljem odvraćanja sličnih pokušaja. U njima je učestvovalo 11 ratnih brodova, podmornica i borbeni avioni.

Iako su baltičke države uspjele izazvati nervozu u Moskvi, ruski vojni odgovori izazivaju zabrinutost zbog nepredvidivosti. Estonska mornarica ima samo osam brodova, a bivši komandant Juri Saska priznao je da je pokušaj ukrcavanja na „Jaguar“ obustavljen jer „nije bio razuman niti izvodiv“.

Istraživač Sidarth Kaushal iz londonskog RUSI instituta smatra da Rusija nema kapacitete da prati svaki brod, ali će reagovati kada procijeni da se postavlja novi presedan. Dvije estonske intervencije dogodile su se u okviru Estonske ekonomske isključive zone (EEZ), koja se proteže 200 milja od obale.

Ministar odbrane Estonije Hanno Pevkur traži zabranu pristupa sankcioniranim brodovima u EEZ vode, no to bi ugrozilo međunarodni princip slobode plovidbe.

Kestutis Budrys, litvanski šef diplomatije, želi da NATO proširi program „Baltic Sentry“ na borbu protiv tajne flote, ne samo zaštitu podmorske infrastrukture.

Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna ističe da kontrola shadow fleet-a znači „udar na srž ruske ratne ekonomije“.

Kaushal smatra da bi Rusija mogla dodatno zaoštriti: uključivanjem radara za ciljanje, elektronskim ometanjem ili direktnim sprečavanjem ukrcavanja. Zapadni brodovi bi mogli biti pritvoreni pri ulasku u ruske vode – kao što je bio slučaj s grčkim brodom odmah nakon incidenta s „Jaguarom“.

Rute za naftu morem nikada nisu bile opasnije, a bivši britanski mornarički oficir Tom Sharpe kaže: „Ovo je izuzetno težak problem – more je ogromno, imamo premalo ratnih brodova, a Rusija ima mnoštvo tankera iz ‘tamne flote’. I, za razliku od njih, mi igramo po pravilima.“