Revolucija u Njemačkoj: Ko ne želi raditi 5 dana po osam sati, može i 4 dana, ali…
Podijeli vijest
Kako bi pridonijela usklađivanju poslovnog i privatnog života, njemačka vlada želi umjesto dnevnog uvesti sedmični maksimum radnih sati, ali i elektroničku evidenciju radnog vremena. To znači da umjesto pet dana po osam sati, zaposleni mogu odraditi i četiri dana po 10 sati.
Osam sati rada, osam sati razonode, osam sati odmora – tako glasi uobičajena formula raspodjele radnog vremena u Evropi. No, sa sve ubrzanijim načinom života i donedavno nezamislivim modelima rada od kuće, granica između poslovnog i privatnog života se izbrisala.
Osam sati rada dnevno standard je i u Njemačkoj. Barem zasad. Naime, koalicija kancelara Friedricha Merza planira uvesti sedmično maksimalno radno vrijeme. U koalicijskom sporazumu se navodi da vlasti žele “u skladu s europskom direktivom o radnom vremenu, omogućiti uvođenje sedmičnog umjesto dnevnog maksimalnog radnog vremena – osobito radi bolje usklađenosti posla i obiteljskog života”.
U praksi to znači da bi zaposlenici, umjesto pet dana po osam sati, mogli odraditi i četiri dana po deset sati. Da bi se to ispoštovalo, vlasti namjeravaju uvesti i “obvezno elektroničko evidentiranje radnog vremena”, što je samo unapređenje postojeće odluke o evidentiranju radnog vremena iz 2022. godine. No, mnogi to čine na staromodne načine.
“Mala poduzeća često i dalje koriste papiriće ili Excel tablice. Teško je povjerovati, ali živimo u 2025., a ne u 1995. Mnogi zaposlenici rade znatno više nego što im je ugovoreno, a zaštita zdravlja kroz pauze se zanemaruje. To je posebno važno s nadolazećim fleksibilnijim radnim vremenom”, prenosi Fenix-magazin.de riječi Frederika Neuhausa iz tvrtke za digitalnu evidenciju Clockin.
Istaknuo je kako se u većini tvrtki višak i manjak radnih sati s vremenom izjednače. No, “važna je ravnoteža između poslodavca i radnika”, zbog čega zagovara digitalnu evidenciju radnog vremena.
Četrdeset sati rada sedmično je standard u većini evropskih zemalja.
Poslodavci također podržavaju ideju o većoj fleksibilnosti rada, ali sindikalisti upozoravaju na potencijalne štetne posljedice po zdravlje radnika zbog “dugih” radnih dana. Građani su, pak, podijeljeni.
Prema istraživanju agencije YouGov, 38 posto ih podržava uvođenje sedmičnog, a ne dnevnog radnog vremena, 20 posto je protiv, a 37 posto zasad nema stav o tome. Naime, postoji bojazan da bi evidencija radnog vremena značila i veću kontrolu nad radnicima.
“Kao sredstvo komunikacije na ravnopravnoj razini, evidencija je korisna. Ona bilježi samo početak i kraj radnog dana – nije riječ o nadzoru. Oni koji najviše negoduju, često nešto žele sakriti”, zaključio je Neuhaus.
