Politička kriza u RS: pokušaj pregovaranja i povlačenja odluka visokog predstavnika

Politička kriza u Bosni i Hercegovini, koju je pokrenulo rukovodstvo Republike Srpske (RS), traje već više od dvadeset dana, a ključni politički akteri u ovom entitetu, Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić, traže način za izlaženje iz trenutne situacije. Ove političke figure, koje su optužene za napad na ustavni poredak, sada pokušavaju pregovarati kako bi povukli svoje odluke, uz uvjet da visoki predstavnik Christian Schmidt također povuče svoje odluke, posebno onu koja se odnosi na izmjenu Krivičnog zakona BiH.

Pozadina Krize

U prošlim sedmicama, Narodna skupština RS-a usvojila je niz zakona koji direktno ugrožavaju ustavni poredak BiH. Ove odluke, koje uključuju pokušaje smanjenja nadležnosti državnih institucija, postale su okidač za ozbiljnu političku krizu. Osumnjičeni za napad na ustavni poredak, Dodik, Višković i Stevandić sada pregovaraju o mogućnosti povlačenja tih zakona, ali uz zahtjev da Schmidt, kao visoki predstavnik, povuče svoje odluke.

Dodikova ponuda i povezivanje s Lajčakom

Milorad Dodik, predsjednik RS-a, nedavno je spomenuo mogućnost povlačenja odluka RS-a, ali uz uvjet da Schmidt poništi svoje odluke. Ovaj zahtjev ima značajnu političku pozadinu, jer se poziva na prethodnu situaciju iz 2007. godine kada je Miroslav Lajčak, tadašnji visoki predstavnik, uveo amandmane na Zakon o Vijeću ministara BiH. Ovi amandmani omogućili su donošenje odluka u Vijeću ministara bez prisustva ministara iz RS-a, čime je prekinut mogućnost bojkota vlasti iz RS-a. Dodik je tada oštro reagirao na Lajčakove amandmane, nazivajući ih udarom na Dejtonski sporazum. Međutim, kroz političke pregovore, Lajčak je kasnije pristao na kompromis i povukao ili izmijenio dio svojih odluka.

Sličan pristup, prema Dodiku i njegovim političkim saveznicima, trebao bi biti primijenjen sada, s ciljem poništavanja odluka koje je donio Schmidt, a koje, prema njihovom mišljenju, ometaju politički suverenitet RS-a. Dodik i Stevandić žele izvući političku korist iz ove krize, tražeći ponovno uvođenje unutrašnjih političkih pregovora i arbitraže.

Stevandićevo stajalište: Povući zakone uz povlačenje odluka visokog predstavnika

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS-a, također se osvrnuo na ovu situaciju, tvrdeći da postoji spremnost da se povuku određeni zakoni ako Schmidt povuče svoje odluke. Stevandić, koji je također osumnjičen za napad na ustavni poredak, insistira na tome da su vlasti RS-a ispravno postupale u skladu s Ustavom, te da su sve odluke u Narodnoj skupštini bile legitimne. U ovom kontekstu, Stevandić je izrazio želju za unutrašnjim političkim pregovorima koji bi riješili trenutnu krizu, naglašavajući da bi bilo koje rješenje trebalo uključivati povlačenje odluka visokog predstavnika i smanjenje utjecaja međunarodnih institucija u BiH.

Politički tenzije i prijetnje eskalacijom

Stevandić je također upozorio na mogućnost eskalacije situacije ako Schmidt ne povuče svoje odluke, navodeći da bi ovo moglo dovesti do ozbiljnih političkih posljedica. Pored toga, Stevandić je spomenuo i “pozive na rat” unutar Federacije BiH, iako nije precizirao na što se točno odnosi. U njegovim izjavama, RS je prikazana kao “visoko centralizirana organizacija”, a Stevandić nije oklijevao tvrditi da bi moglo doći do značajnih političkih posljedica ako ne bude prilike za međunarodnu arbitražu ili unutrašnji dogovor.

Optužbe na račun Tužilaštva BiH i Ustavnog suda

Tijekom svog obraćanja medijima, Stevandić je također doveo u pitanje legitimitet Tužilaštva BiH, tvrdeći da su pozivi na saslušanje prema njemu i drugim članovima vlasti RS-a bili “proceduralno nelegalni”. Stevandić je istaknuo da su ovi pozivi poslani u pogrešnom vremenskom okviru i da su bili rezultat političkih pritisaka. Slično tome, Stevandić je izrazio neslaganje s odlukama Ustavnog suda BiH, kojeg smatra nelegitimnim zbog nedostatka članova iz RS-a.

Viškovićev odnos prema ustavu i tužilaštvu

Radovan Višković, predsjednik Vlade RS-a, također je iznio svoje stavove u vezi s optužbama za napad na ustavni poredak, tvrdeći da nije prekršen nijedan član Ustava BiH. Iako Tužilaštvo BiH tereti njega, Dodika i Stevandića za kršenje Ustava, Višković je u više navrata tvrdio da ne postoji specifičan član koji je prekršen, što je izazvalo dodatne političke napetosti. Također je ignorirao odluku Ustavnog suda BiH koja obustavlja primjenu zakona koje je usvojila NSRS, smatrajući je nelegitimnom.

Zaključak: Pokušaj pregovaranja u sjeni krivičnih optužbi

Aktualna politička kriza u BiH, koju je pokrenulo rukovodstvo RS-a, čini se da ulazi u novu fazu pregovaranja i političkih pokušaja smanjenja napetosti. Međutim, činjenica da su ključni političari iz RS-a osumnjičeni za ozbiljna krivična djela, kao što je napad na ustavni poredak, stvara dodatnu kompleksnost u cijeloj situaciji. Bez obzira na zahtjeve za povlačenje odluka visokog predstavnika i unutarpolitiku dogovora, čini se da će riješenje ove krize zahtijevati i međunarodnu intervenciju i jasnu pravnu odgovornost za one koji su prekršili zakon.