Pad cijena nafte uslijed trgovinskog rata

Cijene sirove nafte pale su na najniži nivo u posljednje četiri godine, dok se pojačava trgovinski sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Pored nafte, značajan pad bilježe i druge sirovine osjetljive na globalni privredni rast, poput bakra i željezne rude, što dodatno odražava pogoršane izglede potražnje.

 

Tržišta su zabilježila pad cijena nafte četvrti dan zaredom, usljed rastućih strahova od moguće globalne recesije. Sjedinjene Države su aktivirale nove, visoke carine na kineski uvoz, dok je Kina, najveći svjetski uvoznik nafte, odgovorila protivmjerama. Trenutno se kineski uvoz suočava sa carinama od čak 104 posto.

 

> “Za Kinu, carine bi mogle značajno smanjiti izvoz i industrijsku proizvodnju – dva ključna pokretača rasta – dok bi tehnološki i EV sektori mogli biti posebno teško pogođeni”, izjavio je Dilin Wu iz kompanije Pepperstone Australia.

 

 

Nafta Brent pala je za više od 19% i sada iznosi 60,41 dolara po barelu, dok je WTI sirova nafta pala za 20%, na 57,06 dolara – najniže vrijednosti od marta 2021. godine.

Istovremeno, osam ključnih članica OPEC-a dogovorilo je ubrzano povlačenje prethodnih rezova u proizvodnji, što dodatno utiče na tržišne cijene. Američke “sekundarne carine” usmjerene su i na velike izvoznike poput Rusije, Irana i Venecuele, ali efekti su zasjenjeni globalnim strahom od recesije.

Američka Uprava za energetske informacije (EIA) odgodila je objavu svog mjesečnog izvještaja zbog potrebe da rekalibriše modele u skladu s novonastalom situacijom. Goldman Sachs je, reagirajući na nova dešavanja, snizio svoju prognozu za cijenu nafte Brent na 40 dolara po barelu do kraja godine.

Međutim, Wu ističe kako bi bilo kakvi znaci smirivanja tenzija mogli pokrenuti oporavak tržišta:

 “Kratko pozicioniranje je već jako rastegnuto, tako da bi se tržište moglo vratiti na sve znakove deeskalacije.”

Kina najavljuje dodatne stimulativne mjere kako bi očuvala cilj rasta BDP-a od 5 posto za 2025. godinu, uključujući povećanje budžetskog deficita na 4 posto – najviše u posljednje tri decenije.

Pored nafte, fjučersi bakra pali su za 19 posto, dok su cijene željezne rude pale za 7 posto. Plemeniti metali takođe trpe pad: zlato je palo za 6%, a srebro za 13% od prošle sedmice.

Posljedice se već osjećaju na globalnom tržištu rudarskih dionica. U Australiji su dionice kompanije BHP pale za 11%, a Rio Tinto za 9%. U Evropi, švajcarski Glencore zabilježio je pad od 16%, dok je britanski Anglo American pao za 14%.

“Nesrećni dio toga je da ako Kina kihne, Australija će se vjerovatno prehladiti”, izjavio je Josh Gilbert iz eToro Australia.