Otkriće luksuzne banje u Pompejima: Svjedočanstvo drevnog bogatstva i društvenog statusa

U srcu drevnih Pompeja, među ruševinama uništenim erupcijom Vezuva 79. godine, arheolozi su otkrili veliki kompleks termalnih kupki. Ova sofisticirana banja, smještena u bogatoj četvrti Regio IX, pruža uvid u život elite toga doba.

Banja je pronađena tokom iskopavanja kuće na Via di Nola, koja je, prema procjenama stručnjaka, pripadala članu pompejske aristokratije. Smatra se da je služila kao mjesto društvenih okupljanja i promocije vlasnikovog ugleda i političkih ambicija. Kompleks je bio povezan s prostorijom za bankete, ukrašenom freskama s temama inspirisanim Trojanskim ratom.

Impresivan dizajn i funkcionalnost

Banjski kompleks mogao je primiti do 30 ljudi, nudeći tri vrste bazena: caldarium (topli bazen), tepidarium (mlaki bazen) i frigidarium (hladni bazen). Posebno se ističe hladnjača, koja je uključivala dvorište s trijemom – pravo arhitektonsko remek-djelo.

Prema riječima arheologa, banja nije samo bila mjesto opuštanja, već i simbol vlasnikovog društvenog statusa. Ugošćavanje banketa praćenih luksuznim kupkama bio je način impresioniranja gostiju i sticanja podrške u zajednici.

Umjetnički ukrasi i društvena simbolika

Prostorija za bankete, poznata kao “crna soba”, dobila je ime po tamnoj boji zidova koji su vjerovatno skrivali tragove čađi od uljanih lampi. Zidovi su ukrašeni prikazima grčkih mitoloških scena, uključujući susret Helene od Troje i princa Pariza.

U dvorištu, duge stepenice vodile su do gornjeg sprata, dok su lukovi stepeništa krasili crteži gladijatora i simboličnih motiva, poput stilizovanog falusa – čestog znaka prosperiteta i sreće u rimskoj kulturi.

Nova otkrića u Regio IX

Od početka iskopavanja u februaru 2023. godine, Regio IX donosi niz značajnih otkrića. Među njima je i kuća s malom pekarom za koju se vjeruje da su je održavali porobljeni radnici. Ovo otkriće dodatno svjedoči o kontrastima između luksuznog života elite i svakodnevne borbe običnih ljudi.

Ova arheološka otkrića potvrđuju značaj Pompeja kao neiscrpnog izvora znanja o rimskoj kulturi, društvu i umjetnosti.