Očekuje se veliki val poskupljenja u BiH

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine suočila se s oštrim kritikama poslodavaca nakon što je krajem decembra odlučila povećati minimalnu platu sa 619 na 1.000 konvertibilnih maraka, kako bi pratila rast troškova života. Stručnjaci upozoravaju da bi ovo moglo izazvati lančano poskupljenje u različitim sektorima, naročito u uslužnim djelatnostima širom zemlje.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da povećanje cijene energije i minimalne plate može imati ozbiljne posljedice za tržište. Ističe da će povećanje cijena energenata morati biti uračunato u proizvodne cijene, što će, prema njegovim riječima, izazvati daljnje poskupljenje proizvoda i usluga. Upozorava da će energetski troškovi predstavljati veliki teret za mnoge porodice, te kritikuje Elektroprivredu RS zbog neiskorištavanja hidropotencijala, što bi moglo smanjiti cijene energije.

U Federaciji BiH, Pavlović predviđa da će povećanje minimalne plate izravno utjecati na cijene usluga, osobito u sektorima poput pekara i frizerskih salona, koji će biti prisiljeni povećati cijene svojih usluga. Time će se smanjiti efekti povećanja plata za radnike.

Pavlović također napominje da bi sindikalne borbe trebale biti usmjerene na razumno opterećenje i pravičnu raspodjelu tereta, kako javni sektor ne bi bio pošteđen, a poslodavci i radnici opterećeni višim troškovima.

Potreba za reformom sistema

Daljnje povećanje cijena energenata i plata moglo bi izazvati dodatne ekonomske pritiske na građane i gospodarstvo. Iako je povećanje minimalne plate od 1.000 KM dobrodošlo, mnogi smatraju da to neće biti dovoljno da pokrije osnovne životne troškove. Potrošačka košarica za četveročlanu porodicu u BiH i dalje iznosi više od 3.000 KM, što znači da minimalna plata pokriva samo 30% tih troškova. Stručnjaci ističu da bi minimalna plata trebala biti povezana s inflacijom i rastom životnih troškova, kako bi radnici imali dovoljno sredstava za osnovne životne potrebe.

Marin Bago, predsjednik Udruge za zaštitu potrošača “Futura”, naglašava da visoki doprinosi na plate, kao i loša javna usluga, čine život u BiH teškim za radnike i poslodavce. Prema njegovim riječima, potrebno je provesti reformu sistema kako bi doprinosi bili manji, a plate veće, kako bi se omogućio bolji poslovni rast i zapošljavanje.

Zašto su cijene više u BiH?

Bago također objašnjava zašto su cijene u BiH viši u odnosu na EU, ukazujući na slobodno formiranje cijena, ali i slabost organizacije potrošača. Prema njegovom mišljenju, BiH se suočava s ozbiljnim društvenim problemima, uključujući pad intelektualnog potencijala i energetsku iscrpljenost, što usporava promjene i napredak u društvu. On smatra da bi veća edukacija potrošača i bolja zaštita njihovih prava mogli donijeti brže promjene.

Odgovor premijera Federacije BiH

Premijer Nermin Nikšić odlučno brani povećanje minimalne plate u Federaciji BiH, odbacujući kritike poslodavaca koji smatraju da bi ovaj potez mogao ugroziti poslovanje. Nikšić tvrdi da Vlada neće popustiti pod pritiscima i da su radnici ti koji zaslužuju veće plate, dok poslodavci, prema njegovom mišljenju, ne poštuju njihove potrebe. On također ukazuje na to da postojeći zakon o radu radnicima ne pruža odgovarajuću zaštitu, što je dodatni razlog za povećanje plata.

Poslodavci, međutim, ističu da bi povećanje minimalne plate bez odgovarajućih fiskalnih reformi moglo dovesti do dodatnih troškova, jer bi poslodavci morali izdvajati znatna sredstva za doprinose, čime bi se stvorio pritisak na poslovanje.

Zaključak

Iako povećanje minimalne plate u BiH ima dobar cilj, stručnjaci i poslodavci slažu se da je potrebno provesti šire reforme u ekonomiji, kako bi se osigurala održivost mjera i poboljšali uvjeti za radnike i poslodavce. Na duži rok, stabilnost i rast minimalne plate moraju biti povezani s realnim životnim troškovima, uz smanjenje nepotrebnih fiskalnih opterećenja.