Obavještajci SAD: Putin želi cijelu Ukrajinu i dijelove Evrope
Podijeli vijest
Upozorenja Obavještajnih Službi
Prema izvještajima američkih obavještajnih službi, Vladimir Putin, predsjednik Rusije, i dalje ima namjeru da zauzme cijelu Ukrajinu i povrati dijelove Evrope koji su nekada bili dio Sovjetskog Saveza. Ovu informaciju potvrdilo je šest izvora koji su upoznati sa procjenama američkih obavještajnih službi.
Ovo se dešava u trenutku kada pregovarači rade na pronalaženju rješenja za rat, koje bi Rusiji ostavilo značajno manji dio teritorije.
Ovi izvještaji pružaju drugačiju sliku od one koju predstavljaju američki predsjednik Donald Trump i njegovi pregovarači za mir u Ukrajini, koji tvrde da Putin želi okončati sukob. Prema jednom od izvora, najnoviji od ovih izvještaja datira sa kraja septembra.
Obavještajni nalazi također suprotstavljaju se tvrdnjama ruskog lidera da ne predstavlja prijetnju Evropi, prenosi Reuters.
Procjene i Stavovi
Američke procjene su dosljedne od trenutka kada je Putin pokrenuo potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine. One se uglavnom podudaraju sa stavovima evropskih lidera i obavještajnih službi da Putin teži kontroli cijele Ukrajine, kao i teritorija bivših država sovjetskog bloka, uključujući i članice NATO saveza.
Demokratski kongresmen Mike Quigley, član Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma, izjavio je: “Obavještajni podaci su oduvijek ukazivali na to da Putin želi više. Evropljani su u to uvjereni. Poljaci su apsolutno uvjereni. Baltičke zemlje smatraju da su prve na udaru”.
Rusija trenutno kontroliše oko 20 posto teritorije Ukrajine, uključujući veći dio oblasti Lugansk i Donjeck, koji čine industrijsko srce Donbasa, dijelove Zaporoške i Hersonske oblasti, kao i Krim – strateški poluotok na Crnom moru.
Putin tvrdi da Krim i sve četiri navedene oblasti pripadaju Rusiji. Prema navodima dva izvora upoznata sa situacijom, Trump vrši pritisak na Kijev da povuče svoje snage iz malog dijela Donjecke oblasti koji još drže, u okviru predloženog mirovnog sporazuma – zahtjev koji ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy i većina građana Ukrajine odbijaju.
Jedan zvaničnik Bijele kuće je izjavio: “Predsjednikov tim je ostvario ogroman napredak kada je riječ o okončanju rata”, dodajući da je mirovni sporazum “bliži nego ikada”, ali bez komentara na obavještajne izvještaje.
Ured direktora Nacionalne obavještajne zajednice SAD-a, CIA i ruska ambasada nisu odmah odgovorili na Reutersove upite za komentar.
Pregovori i Sigurnosne Garancije
Trumpovi pregovarači, njegov zet Jared Kushner i milijarder i investitor u nekretnine Steve Witkoff, već sedmicama vode pregovore o mirovnom planu u 20 tačaka sa ukrajinskim, ruskim i evropskim zvaničnicima.
Iako američki zvaničnici tvrde da je postignut napredak, velike razlike i dalje postoje kada je riječ o teritorijalnim pitanjima.
Kushner i Witkoff su se u petak sastali sa ukrajinskim pregovaračima u Miamiju, dok su razgovori sa ruskim predstavnicima planirani za vikend, naveo je zvaničnik Bijele kuće.
Američki, ukrajinski i evropski pregovarači postigli su u ponedjeljak u Berlinu širok konsenzus o snažnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, koje bi imale podršku SAD-a i trebale spriječiti buduću rusku agresiju.
Prema nekim izvorima, te garancije zavise od toga da Zelenski pristane na ustupanje teritorije Rusiji, ali drugi diplomati tvrde da to nije tačno i da se još razmatraju alternativna rješenja, s obzirom na to da je Zelenski kategorično odbacio mogućnost teritorijalnih ustupaka.
Sigurnosni paket predviđa raspoređivanje pretežno evropskih snaga u susjednim državama i u Ukrajini, ali daleko od linija fronta, kako bi pomogle u odbijanju eventualnih budućih napada. Ukrajinska vojska bila bi ograničena na 800.000 vojnika, iako Rusija traži manji broj, što SAD razmatra.
SAD bi osigurale obavještajnu i drugu podršku, a sporazum bi morao biti ratifikovan u američkom Senatu. Plan također uključuje zračne patrole nad Ukrajinom uz podršku SAD-a.
Zelenski je u četvrtak izrazio oprez, poručivši da još nema jasan odgovor na pitanje šta bi sigurnosne garancije konkretno značile u praksi.
Istovremeno, ostaje neizvjesno da li će Putin pristati na takve garancije, budući da je više puta odbacio mogućnost raspoređivanja stranih trupa u Ukrajini.
Ruski Zahtjevi i Reakcije
Putin u petak nije ponudio nikakve ustupke, iako je tokom godišnje konferencije za novinare izjavio da je spreman razgovarati o miru. Naglasio je da njegovi uslovi moraju biti ispunjeni, jer su ruske snage ove godine napredovale oko 6.000 kvadratnih kilometara.
Nije poznato kako su američki zvaničnici reagovali na ove zahtjeve. Witkoff je ranije sugerisao da Rusija ima pravo polagati pravo na četiri oblasti i Krim.
Pojedini zvaničnici Trumpove administracije priznaju da Putin možda neće pristati na dogovor koji ne uključuje njegov prvobitni cilj – potpunu kontrolu nad Ukrajinom.
Američki državni sekretar Marco Rubio je izjavio: “Ne znam da li Putin želi sporazum ili želi zauzeti cijelu zemlju. To su stvari koje je i sam javno govorio. Znamo šta su željeli postići na početku rata. Te ciljeve nisu ostvarili”.
