Obaveznice i dolar padaju zbog trgovinskog rata koji pokreće strah od recesije

Najnovija eskalacija trgovinskog rata između Sjedinjenih Američkih Država i Kine ponovo je uzdrmala globalna tržišta u srijedu, uz pad američkih trezorskih obveznica i dolara zbog prodaje nekih američkih imovina.

Međutim, američke akcije su porasle, predvođene porastom tehnoloških dionica, jer su investitori procjenjivali da je nedavna nagla prodaja možda bila prekomjerna, iako je trgovanje ostalo nestabilno.

Tarife koje je američki predsjednik Donald Trump uveo na Kinu u visini od 104% stupile su na snagu u srijedu, što je izazvalo brzu odmazdu Pekinga u obliku carina od 84% na američke uvozne proizvode.

Prinosi na referentne 10-godišnje američke trezorske obveznice porasli su na najviši nivo u sedam sedmica, što je izgledalo kao posljedica velikih likvidacija duga, a obim trgovanja noću bio je više od četiri puta veći od prosjeka. Prinosi na obveznice se kreću suprotno od cijena.

Povećanje prinosa tokom azijskog trgovinskog dana povećalo je strahove da Kina možda prodaje veliki dio svojih američkih obveznica.

Potražnja za dugoročnim dugom biće na testu s prodajom 39 milijardi dolara 10-godišnjih obveznica u srijedu popodne i aukcijom 22 milijarde dolara 30-godišnjih obveznica u četvrtak.

Mnogi investitori brinu da će Trumpove široke tarife biti dovoljno ozbiljne da izazovu recesiju i prisile Saveznu rezervu na smanjenje kamatnih stopa.

Izlazak iz trezorskih obveznica i dolara – koji su zapravo oslonac globalnog finansijskog sistema – mogao bi biti simptom šireg gubitka želje investitora da posjeduju američke imovine uopšte i “kraj jedne ere”, prema riječima Georgea Saravelosa, šefa istraživanja stranih valuta u Deutsche Banku.

„Svjedočimo simultanom padu cijene svih američkih imovina, uključujući akcije, dolar u odnosu na alternativne rezervne valute i tržište obveznica. Ulazimo u nepoznati teritorij globalnog finansijskog sistema“, rekao je.

Dolar – koji je obično sigurno utočište u vremenima nestabilnosti – oslabio je širom svijeta, dok su investitori pobjegli u švajcarski franak i zlato.

„Ova naizgled ‘prodaja Amerike’ trgovina sada dominira rastućom temom rizika od recesije, koja bi obično srušila prinosima“, rekli su ekonomisti iz ING-a.

Indeks dolara, koji mjeri dolar u odnosu na korpu valuta, uključujući jen i euro, pao je za 0,39% na 102,37, dok je euro porastao za 0,68% na 1,1031 dolara. U odnosu na japanski jen, dolar je oslabio za 0,77% na 145,15.

U odnosu na švajcarski franak, dolar je oslabio za 0,66% na 0,842. Spot zlato je poraslo za 3,53% na 3.088,80 dolara po unci.

Prodaja trezorskih obveznica bila je podsjećanje za neke investitore na ‘trku za gotovinom’ koja je počela na početku pandemije COVID-19 u martu 2020. godine i ponovo je izazvala strahove od krhkosti najvećeg tržišta obveznica na svijetu.

Prinos na referentne 10-godišnje američke obveznice porastao je za 19,2 baznih poena na 4,45%, s 4,26% u utorak.

AMERIČKE AKCIJE RASTU

Američke akcije porasle su blago sredinom trgovinskog dana u Njujorku.

CBOE indeks volatilnosti (.VIX), poznat kao mjera straha na Volstritu, pao je. Ove sedmice, dostigao je najviši nivo od avgusta.

Predstojeća sezona kvartalnih izvještaja američkih kompanija donijet će više uvida u zdravlje korporacija u Sjedinjenim Američkim Državama, s američkim bankama, uključujući JPMorgan Chase (JPM.N), koje će izvještavati o rezultatima za prvi kvartal u petak.

Dow Jones Industrial Average (.DJI) porastao je za 167,93 poena, ili 0,45%, na 37.813,52, S&P 500 (.SPX) porastao je za 33,11 poena, ili 0,67%, na 5.015,97, a Nasdaq Composite (.IXIC) porastao je za 217,21 poena, ili 1,43%, na 15.486,85.

Prema podacima LSEG-a, do zatvaranja tržišta u utorak, kompanije u S&P 500 izgubile su 5,8 biliona dolara u tržišnoj kapitalizaciji od Trumpove najave o tarifama u srijedu prošle sedmice, što predstavlja najveći četvorodnevni gubitak od kada je ovaj indeks stvoren 1950-ih.

MSCI-ov indeks akcija širom sveta (.MIWD00000PUS) pao je za 1,97 poena, ili 0,32%, na 740,61. Panevropski STOXX 600 (.STOXX) pao je za 3,5%.

Analitičari iz JPMorgana vjeruju da će brzo eskaliranje američkih tarifa na Kinu biti dovoljno disruptivno da pogura globalnu ekonomiju u recesiju.

„S obzirom na račun za uvoz iz Kine, same kineske tarife predstavljaju ogromno povećanje poreza od 400 milijardi dolara za domaćinstva i preduzeća u Sjedinjenim Državama“, rekli su u napomeni klijentima. „Valuta će vjerovatno biti ventil za političare u Kini.“

Cijene nafte pale su dok su brige o izgledu globalne potražnje za energijom nadmašile bilo kakvu nervozu u vezi s geopolitičkim pitanjima.

Američki bruto naftni indeks pao je za 3,84% na 57,29 dolara po barelu, dok je Brent pao na 60,50 dolara po barelu, što predstavlja pad od 3,68% na dan.