Novi Trumpov zakon: Amerika bi mogla uzeti milijarde od dijaspore

Novi prijedlog zakona američkog predsjednika Donalda Trumpa, nazvan “One, Big, Beautiful Bill Act”, mogao bi donijeti značajne promjene za milione porodica širom svijeta. Plan predviđa uvođenje poreza od 3,5 posto na doznake koje strani radnici šalju u svoje matične zemlje. Ova mjera bi znatno utjecala na milijarde dolara koje svake godine odlaze iz SAD-a, posebno u države poput Indije, Meksika, Kine i Filipina.

Predloženi porez primjenjivao bi se na sve strane radnike, uključujući one sa stalnim boravištem (zelena karta) i privremenim radnim vizama poput H-1B. Iako bi radnici koji već plaćaju porez u SAD-u potencijalno mogli zatražiti oslobođenje, ostali migranti – naročito oni bez reguliranog statusa – snosili bi puni trošak.

Indija najviše pogođena: Doznake premašuju izravna ulaganja

Indija, koja je godinama najveći svjetski primatelj doznaka, mogla bi biti među najteže pogođenima. Samo 2023. godine, Indijci u inozemstvu poslali su kući 119 milijardi dolara. Prema analizi ekonomista Indijske centralne banke (RBI), taj iznos bio je dovoljan za pokrivanje polovice trgovinskog deficita u robi i nadmašio je izravna strana ulaganja. Najveći udio tih doznaka dolazi upravo iz SAD-a.

Porez na doznake mogao bi oduzeti milijarde od radnika migranata, od kojih mnogi već plaćaju poreze u Americi. Očekivana posljedica bila bi i porast korištenja neformalnih i teško pratljivih kanala za slanje novca.

Neizravni udar na indijsku ekonomiju i tečaj rupije

Prema procjenama Ajaya Srivastave iz delhijskog think tanka Global Trade Research Initiative, pad doznaka od 10 do 15 posto značio bi godišnji gubitak za Indiju u iznosu između 12 i 18 milijardi dolara. To bi moglo dodatno smanjiti dostupnost dolara u zemlji i izvršiti pritisak na vrijednost rupije. “Centralna banka možda će morati češće intervenirati kako bi stabilizirala tečaj,” navodi Srivastava.

Međutim, veći udar dogodio bi se na nivou kućanstava, posebno u saveznim državama poput Kerale, Uttar Pradesha i Bihara, gdje doznake finansiraju osnovne životne troškove poput obrazovanja, zdravstva i stanovanja. Srivastava upozorava da bi takav porez mogao dodatno oslabiti domaću potrošnju u trenutku kada se indijska ekonomija već suočava s globalnim izazovima i inflacijom.

Ugrožavanje stabilnog izvora deviza

U analizi koju je objavio Centre for WTO Studies navodi se da bi porez mogao “smanjiti budžete indijskih kućanstava, oslabiti potrošnju i ulaganja te narušiti jedan od najstabilnijih izvora deviza u Indiji.” Države poput Maharashtre, Kerale i Tamil Nadua ostaju među najvećim primateljicama doznaka.

Prema podacima Svjetske banke, Indija je od 2008. godine na vrhu ljestvice primatelja doznaka, a njen udio porastao je s 11 posto u 2001. na 14 posto u 2024. godini. Do 2029. očekuje se daljnji rast, na oko 160 milijardi dolara godišnje.

U isto vrijeme, SAD je i dalje najveći izvor doznaka globalno, s udjelom koji je porastao s 23,4 posto u 2020.–21. na gotovo 28 posto u 2023.–24., potaknut porastom broja stranih radnika i oporavkom tržišta rada.