Nauka više ne može precizno predvidjeti snagu budućih toplotnih talasa
Podijeli vijest
Dosadašnje meteorološke procjene o maksimalnim temperaturama tijekom toplotnih talasa uzdrmala je katastrofa u kanadskom selu Lyttonu 2021. godine, gdje su u nekoliko dana zabilježeni temperaturni rekordi koji su se smatrali „statistički nemogućim“. Četvrtog dana, selo je potpuno uništeno u požaru.
Slični “nemogući” toplotni talasi ove godine pogodili su i Evropu, sa velikim brojem preuranjenih smrtnih slučajeva u Londonu, Parizu, Madridu i drugim gradovima, a istraživanja pokazuju da su klimatske promjene uzrok otprilike dvije trećine žrtava.
Naučna zajednica je zbog ovih događaja prisiljena mijenjati modele i priznati da su ekstremi koje su ranije isključivali sada mogući i sve češći, naročito od 2000-ih godina.
VEĆI IZAZOVI OD TEMPERATURE
Eksperti sada posebno ističu problem trajanja toplotnih talasa, koji mogu trajati i nekoliko sedmica, stvarajući dodatne zdravstvene i infrastrukturne rizike, naročito u gradovima koji nisu prilagođeni visokim temperaturama.
Primjer su evropski gradovi poput Londona, gdje većina stambenih objekata nije građena za ljetne vrućine, a klima-uređaji su rijetkost, što pojačava osjećaj sparine i otežava rashlađivanje.
Istraživanja s primjenom vještačke inteligencije pokazuju da bi, da se smrtonosni toplotni val iz 2003. ponovi u današnjim klimatskim uvjetima, broj žrtava bio veći za 17.300.
NEIZVJESNA BUDUĆNOST
Ekstremni toplotni talasi nisu više rijetka pojava, već svakodnevica s ozbiljnim posljedicama za zdravlje ljudi, infrastrukturu i sigurnost.
Kako klimatske promjene nastavljaju podizati granice mogućeg, pitanje nije da li će se ovakvi ekstremi ponoviti, nego kada će se dogoditi i kako će društva odgovoriti na ovu sve veću prijetnju.
„Zapravo ne postoji nikakav fizikalni zakon koji kaže da toplotni talas ne može trajati tri ili četiri sedmice“, upozorava klimatolog Erich Fischer.
Toplotni valovi postaju novi izazov za čovječanstvo u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica.
