Muskov kredibilitet tone dok ga sustiže mreža laži u sukobu s OpenAI

Odnosi između milijardera Elona Muska i kompanije OpenAI, koju je suosnovao, daleko su od idiličnih. Nakon što je napustio kompaniju 2018. godine, navodno zbog neslaganja oko smjera razvoja, Musk je pokrenuo niz napada i tužbi protiv OpenAI-ja, optužujući ih za izdaju prvobitne misije i preveliku bliskost s Microsoftom. Sada, OpenAI uzvraća udarac kontratužbom, bacajući novo svjetlo na Muskovu ulogu i motive.

OpenAI uzvraća udarac optužbama

OpenAI je ove sedmice podnio kontratužbu protiv Muska, optužujući ga za sistematsko uznemiravanje koje uključuje “napade u medijima, zlonamjerne kampanje…, izmišljene zahtjeve za korporativnim dokumentima, uznemiravajuće pravne tužbe i lažnu ponudu za preuzimanje imovine OpenAI-ja.” Kompanija tvrdi da Musk pokušava postati “AGI diktator” i da je njegova ponuda za kupovinu neprofitnog dijela OpenAI-ja imala za cilj da uplaši investitore i uspori razvoj kompanije.

Inkriminišući dokumenti i Muskovi raniji planovi

Posebno upečatljiv dio kontratužbe su priloženi dokumenti koji, kako navodi portal Electrek, formiraju Muskovu “mrežu laži” u vezi s njegovim pokušajima da preuzme kontrolu nad kompanijom. Ovi dokazi dovode u pitanje Muskove tvrdnje i njegovu kredibilnost.

Već ranije je otkriveno da je Musk pokušao spojiti OpenAI sa svojom kompanijom Tesla, što rukovodstvo OpenAI-ja nije prihvatilo. Ironično, dok Musk optužuje OpenAI da je napustio open-source principe, upravo je on, prema emailu iz 2017. koji je otkrila kompanija, predlagao prelazak na profitni model, dajući sebi povlaštene dionice i većinsku kontrolu. OpenAI je na kraju prihvatio veliku investiciju od Microsofta 2018. kako bi pokrenuo svoj profitni ogranak, nakon čega je Musk uskoro napustio kompaniju.

Finansijski pritisak i konkurentski potezi

Nakon odlaska iz OpenAI-ja, Musk je u julu 2023. osnovao vlastitu AI kompaniju, xAI, očigledno s ciljem da konkuriše bivšim partnerima. Također je pokušavao preusmjeriti prioritete u Tesli ka AI razvoju, čak prijeteći investitorima da će AI proizvode razvijati drugdje ako ne dobije 25% glasačke kontrole.

Međutim, Muskovi finansijski potezi nisu uvijek bili uspješni. Skupa i problematična akvizicija Twittera (sada X) za 44 milijarde dolara 2022. ostavila je finansijske posljedice. Dodatno, sud u Delawareu je poništio njegov ogroman kompenzacijski paket od Tesle vrijedan 55 milijardi dolara (iako su ga dioničari kasnije ponovo odobrili, sud je ostao pri odluci). Prošlog mjeseca, Musk je najavio prodaju platforme X svojoj kompaniji xAI, što je potez koji je izazvao mnogo pitanja. Ovaj finansijski pritisak mogao bi objasniti njegove agresivne poteze prema OpenAI-ju.

Njegova kampanja protiv OpenAI-ja kulminirala je ogromnom ponudom od 97,4 milijarde dolara za kupovinu neprofitne organizacije koja kontroliše OpenAI u februaru ove godine. Ovaj potez je široko viđen kao pokušaj da se uspori tranzicija OpenAI-ja u profitnu kompaniju. U svojoj kontratužbi, OpenAI tvrdi da je Musk izmislio skoro 100 milijardi dolara kupovne cijene, ističući nedostatak “dokaza o finansiranju”.

Upitna kredibilnost i budućnost sukoba

Muskovi postupci sugerišu pokušaj da se na silu domogne moći i uticaja u AI industriji po svaku cijenu, tvrdi OpenAI, navodeći da su te akcije nanijele štetu kompaniji. Dugotrajna pravna bitka otvara brojna pitanja: Da li se Musk osjećao izostavljenim zbog meteorskog uspona OpenAI-ja? Da li je pokrenuo xAI jer nije uspio preuzeti tvorca ChatGPT-ja?

S obzirom na obilje dokaza koje je OpenAI iznio, postoje dobri razlozi za vjerovanje da su Muskovi pokušaji da sebe prikaže kao žrtvu, a OpenAI kao negativca, puni rupa i skrivenih motiva. Kako će se sve ovo odvijati ostaje da se vidi, posebno jer je Muskovoj tužbi protiv OpenAI-ja sada zakazano suđenje pred porotom sljedećeg proljeća. Jedno je sigurno: vrijednost Muskove tvrdnje u ovom trenutku jednaka je vrijednosti tweeta na kojem je napisana.