Loš san u velikoj mjeri utiče na zdravlje mozga: Ubrzava proces starenja

Ljudi koji imaju hronično loš san uglavnom imaju mozak koji izgleda skoro godinu dana starije od njihove stvarne dobí, otkrili su istraživači u opsežnoj studiji objavljenoj u britanskom medicinskom časopisu Lancet. Ovo zabrinjavajuće otkriće proizlazi iz istraživanja sprovedenog na više od 27.000 odraslih osoba uzrasta od 40 do 70 godina, što ga čini jednim od najobuhvatnijih istraživanja o ovoj temi.

Metodologija istraživanja i kĺjučni nalazi

Studija je analizirala navike spavanja učesnika i MRI snimke mozga, koristeći vještačku inteligenciju za procjenu “starosti mozga” svake osobe – biološke mere zasnovane na obrascima kao što su gubitak moždanog tkiva, stanjivanje korteksa i oštećenje krvnih sudova. Rezultati su pokazali da je svako pogoršanje kvaliteta sna bilo povezano s oko šest mjeseci dodatnog starenja mozga. U prosjeku, ljudi s lošim navikama spavanja – poput nesanice, hrkanja, nepravilnog trajanja sna ili kasnog ritma spavanja – imali su mozak koji je izgledao otprilike godinu dana starije.

Značaj otkrića i veza sa upalom

Istraživači su naglasili da “starost mozga veća od stvarne starosti možda može biti znak odstupanja od zdravog starenja”. Ovo je posebno zabrinjavajuće s obzirom na to da su prethodne studije pokazale da je mozak koji izgleda starije povezan s bržim kognitivnim padom, većim rizikom od demencije, pa čak i ranijom smrću. Tim je takođe otkrio da upala može djelimično objasniti ovu vezu – loš san može povećati nivo upale u organizmu, što zauzvrat može oštetiti krvne sudove i moždane ćelije. Upala je objašnjavala oko 10 posto veze između kvaliteta sna i starenja mozga.

Preporuke za očuvanje zdravlja mozga

Iako se starenje mozga ne može potpuno izbjeći, istraživači su istakli da životne navike mogu pomoći u njegovom usporavanju. Održavanje redovnog rasporeda spavanja, ograničavanje unosa kofeina i alkohola, kao i vremena provedenog pred ekranom prije spavanja, te stvaranje tihog i mračnog okruženja za san, mogu dugoročno zaštititi zdravlje mozga. Ove jednostavne promjene u svakodnevnim navikama mogu značajno doprinijeti očuvanju kognitivnih funkcija i usporavanju procesa starenja mozga.