Ljekari savjetuju da prestanete praviti ovu čestu grešku u hidrataciji
Podijeli vijest
Nosite svoju bocu vode svuda—na radnom stolu, u teretani, dok obavljate obaveze, pa čak i u WC-u (pomalo ironično, ali tu smo). Ispunili ste svoje ciljeve hidratacije prije podne, ponosno gledajući kako tekućina nestaje, kao da je u pitanju takmičenje. Možda ste čak investirali u onu veliku flašu s motivacijskim vremenskim oznakama: „Možeš ti to!“ ili „Nastavi piti!“
Ali evo stvari. Iako su vaša nastojanja plemenita, ljekari kažu da vaš pristup možda čini više štete nego koristi. Ispostavilo se da postoji jedna super-česta greška u hidrataciji koju stručnjaci mole ljude da prestanu praviti. To je nešto što ste vjerovatno uradili i danas, možda čak dok čitate ovaj tekst. A ne, rješenje nije piti manje vode. Rješenje je biti pametniji u vezi s unosom tekućine.
Dakle, prije nego što uzmete još jedan hrabar gutljaj, hajde da razgovaramo o tome šta možda pogrešno radite kada je u pitanju hidratacija i šta vašem tijelu zapravo treba.
Koliko vode vam stvarno treba?
Hajde da odmah razjasnimo jednu stvar: Ne postoji magični broj kada je u pitanju količina vode koju treba da pijete svaki dan. Zapravo, vrijeme je da zaboravimo pravilo o osam čaša vode dnevno.
„Ne postoji univerzalni broj kada je u pitanju hidratacija,“ kaže Dr. Jaclyn Tolentino, ljekar specijalista porodične medicine i osteopatije. „Dnevne potrebe za vodom variraju zavisno od mnogo različitih faktora, uključujući vašu starost, težinu, nivo aktivnosti, okolinu, zdravstvene probleme, ishranu i vašu individualnu metabolizam.“
Ipak, ako želite početnu tačku, Tolentino preporučuje da ciljate na najmanje 60% vaše težine (u funtama) pretvorene u unce vode dnevno. Dakle, za nekoga ko ima 120 funti, to je oko 72 unce vode dnevno. Ali ni to nije strogo pravilo, naročito ako više znojite, pijete kafu ili alkohol ili jedete ishranu s malo vode.
„Najvažnija stvar je slušati signale svog tijela i biti dosljedan tokom dana,“ kaže Tolentino.
Suptilni znakovi dehidracije
Često povezujemo dehidraciju s ekstremnom žedju, vrtoglavicom ili suhim ustima, ali stručnjaci kažu da su rani znakovi mnogo suptilniji. „Umor, glavobolje, magla u mozgu, suha koža, pa čak i žudnja za slatkišima mogu biti suptilni znakovi dehidracije,“ kaže Tolentino. „Često viđam pacijente koji pretpostavljaju da su ovi simptomi nes povezani, ali nakon što poboljšamo njihove navike hidratacije, osjećaju se dramatično bolje.“
Prijevod? Taj pad energije popodne ili intenzivna želja za slatkišima možda ne znači da vam treba dremka ili kolačić; to bi moglo značiti da morate piti vodu. Što je još važnije, Tolentino kaže da ne biste trebali piti vodu samo kada ste žedni. „Žeđ je signal, ali nije uvijek pravovremen,“ kaže ona. „Do trenutka kada osjetite žeđ, vaše tijelo je već u zaostatku.“
Zato ona preporučuje proaktivnu hidrataciju, naročito ujutro, nakon treninga ili nakon jela ili pijenja bilo čega što izaziva dehidraciju (gledamo vas, kava i kokteli). Razmislite o hidrataciji kao o nečemu što radite dosljedno tokom dana, a ne samo kao odgovor na osjećaj žeđi.
