Lijekovi za genetske bolesti ne pomažu svima: Nova nada u genskoj terapiji

Emily Kramer-Golinkoff, oboljela od uznapredovale cistične fibroze, bori se za svaki dah. Njena bolest, uzrokovana rijetkom genetskom mutacijom, čini i najjednostavnije radnje poput hodanja ili tuširanja napornim i iscrpljujućim.

Cistična fibroza je najčešća smrtonosna genetska bolest u Sjedinjenim Državama, gdje pogađa oko 40.000 ljudi. Međutim, lijekovi koji pomažu 90% oboljelih neće pomoći Emily jer je njen slučaj uzrokovan specifičnom, rijetkom mutacijom.

Ova situacija nije jedinstvena za cističnu fibrozu. Ista dinamika prisutna je i kod drugih genetskih bolesti. Iako su zapanjujući napreci u genetici otkrili uzročnike ovih teških bolesti i počeli otvarati put ka liječenju, pacijenti s izuzetno rijetkim mutacijama imaju manje opcija i lošije izglede od onih s tipičnijim oblicima bolesti. Mnogi od njih sada nade polažu u eksperimentalne genske terapije.

Osjećamo čistu radost za naše prijatelje koji su spašeni s ovog tonućeg broda,

rekla je Kramer-Golinkoff (40).

Ali mi smo tako željni i očajni da im se pridružimo. Zaista je teško biti u ovoj manjini ljudi koji su ostavljeni po strani.

Naučni i tržišni izazovi

Problem nije samo naučne prirode, već i tržišne. Farmaceutske kompanije prirodno su usmjerene na razvoj lijekova koji ciljaju najčešće mutacije, jer im to osigurava veće tržište.

Potreban vam je dovoljno velik broj pacijenata na velikom tržištu kako bi kompanija bila zainteresovana za dalji razvoj,

objašnjava dr. Kiran Musunuru, stručnjak za uređivanje gena sa Univerziteta u Pennsylvaniji. On ovo naziva “mutacijskom diskriminacijom”.

Dobrotvorne organizacije, uključujući neprofitnu organizaciju Emily's Entourage koju je suosnovala sama Kramer-Golinkoff, pokušavaju prevazići ovu prepreku. Naporima prikupljanja sredstava potpomognut je razvoj genske terapije koja bi mogla pomoći pacijentima bez obzira na specifičnu mutaciju. Iako ova terapija vjerovatno neće biti dostupna godinama,

samo to što su ove terapije u fazi ispitivanja pruža toliko nade,

kaže Kramer-Golinkoff.

Cistična fibroza: Bolest koja ne pogađa sve jednako

Kramer-Golinkoff dijagnosticirana je cistična fibroza, koja uzrokuje nakupljanje guste, ljepljive sluzi u tijelu, kada je imala samo šest sedmica. Bolest nastaje kada tzv. CFTR protein nije proizveden ili nije pravilno proizveden, što dovodi do zadržavanja hlorida u ćelijama i onemogućava vodi da hidratizira površinu ćelije. Nakupljanje sluzi može dovesti do oštećenja, začepljenja i infekcija u plućima i drugim pogođenim organima.

Kako sam starila… moja CF se pogoršavala, uprkos svim mojim naporima da to odgodim,

rekla je Kramer-Golinkoff, koja je prije pogoršanja stanja uspjela magistrirati bioetiku, raditi, putovati i provoditi vrijeme s prijateljima.

U međuvremenu, mnogi drugi oboljeli doživjeli su značajna poboljšanja zdravlja zahvaljujući “CFTR modulator” terapijama. Ovi lijekovi djeluju kod osoba s najčešćom mutacijom, ispravljajući neispravan protein, što dovodi do dramatičnog poboljšanja funkcije pluća, respiratornih simptoma i ukupnog kvaliteta života pacijenata.

Osim što ne djeluju kod osoba s rijetkim mutacijama, ovi tretmani nisu dostupni ni pacijentima čije mutacije koje uzrokuju bolest nisu poznate ili u potpunosti shvaćene. To se može desiti zbog nedostatka genetskog testiranja (npr. u zemljama u razvoju) ili zato što su mutacije rijetke ili teške za detekciju. Iako kompanije za genetsko testiranje poput GeneDx postižu napredak u testiranju raznovrsnijih populacija, nejednakosti i dalje postoje. Na primjer, podaci o cističnoj fibrozi među afričkim populacijama su oskudni, a istraživanja pokazuju da crni pacijenti s cističnom fibrozom češće spadaju u onih 10% kojima modulatorne terapije ne pomažu.

Rješenje: Genska terapija neovisna o mutaciji?

Iako su šanse za promjenu tržišne dinamike male, jedno od rješenja je razvoj “mutacijski agnostičkih” genskih terapija koje ciljaju sve pacijente s određenom bolešću. Ovaj pristup se trenutno ispituje kod bolesti mrežnjače, kao i kod cistične fibroze.

Postoji ogroman napor da se razviju ove terapije,

kaže dr. Garry Cutting iz Centra za cističnu fibrozu Johns Hopkins.

Većina od 14 eksperimentalnih genskih terapija koje su trenutno u razvoju za cističnu fibrozu ima za cilj pomoći pacijentima s bilo kojom mutacijom, navodi Fondacija za cističnu fibrozu. Ove terapije funkcionišu tako što isporučuju novu, ispravnu verziju CFTR gena u ćelije. Dobijanje ispravnih kopija CFTR gena omogućilo bi ćelijama da proizvode normalne proteine, bez obzira na mutaciju koja uzrokuje nedostatak funkcionalnih CFTR proteina.

Jedan od tretmana, djelimično finansiran od strane fondacije, sponzoriše kompanija Spirovant Sciences, koju je Emily's Entourage pomogla pokrenuti početnim kapitalom. Prvi pacijent primio je terapiju u novembru u okviru 53-sedmične kliničke studije na Univerzitetu Columbia, koja ima za cilj utvrditi sigurnost terapije i njeno zadržavanje u plućima.

Kramer-Golinkoff kaže da je sada optimističnija u pogledu svoje budućnosti, iako se njena bolest pogoršava (trenutno živi s 30% plućne funkcije, ima probleme s bubrezima, visok krvni pritisak u plućima, ovisna je o insulinu i uzima brojne lijekove).

Morate donositi zaista savjesne odluke… tokom dana o tome kako iskoristiti svoju ograničenu energiju. A to je zaista teško raditi kada imate velike snove i važan posao i život koji treba živjeti. Nevjerovatno smo uzbuđeni zbog obećanja genskih terapija. Ne mogu doći dovoljno brzo.