Libanski predsjednik: Razoružanje Hezbollaha kroz dijalog; jačanje veza sa Sirijom

Libanski predsjednik Joseph Aoun izjavio je u ponedjeljak da će se pitanje razoružanja militantne grupe Hezbollah rješavati putem pregovora u sklopu nacionalne odbrambene strategije, a ne upotrebom ‘sile’. U međuvremenu, libanski premijer predvodio je delegaciju u važnoj posjeti Damasku radi razgovora sa novim sirijskim rukovodstvom.

Aoun o razoružanju Hezbollaha

U intervjuu za katarsku televiziju Al Jazeera, predsjednik Aoun je potvrdio odluku libanske vlade da:

“…oružje bude isključivo u rukama države”.

Međutim, dodao je da postoje “diskusije o tome kako implementirati ovu odluku”. Te diskusije, prema njegovim riječima, vode se u formi “bilateralnog dijaloga” između predsjedništva i Hezbollaha.

Liban je pod pritiskom Sjedinjenih Država da ubrza proces razoružanja Hezbollaha, ali postoje strahovi unutar zemlje da bi forsiranje ovog pitanja moglo dovesti do građanskog sukoba.

“Građanski mir je za mene crvena linija,” naglasio je Aoun.

Aoun, bivši komandant libanske vojske, rekao je da vojska “vrši svoju dužnost” u oduzimanju oružja i demontiranju neovlaštenih vojnih objekata u južnom Libanu, kako je navedeno u sporazumu o prekidu vatre koji je okončao posljednji rat Izraela i Hezbollaha krajem novembra, a ponekad i u područjima sjevernije.

Historijska posjeta Damasku

Istog dana, libanski premijer Nawaf Salam predvodio je visoku ministarsku delegaciju u Siriju na razgovore sa sirijskim privremenim predsjednikom Ahmadom al-Sharaom. Ovo predstavlja najznačajniju diplomatsku posjetu između dvije zemlje od pada vlade Bashara Assada u decembru.

“Moja današnja posjeta Damasku ima za cilj otvaranje nove stranice u historiji odnosa između dvije zemlje, zasnovane na uzajamnom poštovanju, obnavljanju povjerenja, dobrosusjedstvu,” naveo je Salam u izjavi na platformi X.

U centru diskusija bila je implementacija sporazuma od 28. marta, potpisanog u Saudijskoj Arabiji od strane sirijskog i libanskog ministra odbrane, o demarkaciji kopnene i morske granice i poboljšanju koordinacije po pitanjima granične sigurnosti, naveo je Salam. Libansko-sirijska granica bila je poprište smrtonosnih sukoba ranije ove godine i višegodišnjih nemira, opterećena krijumčarenjem oružja i droge preko ilegalnih prelaza.

Tokom sastanka u ponedjeljak, Salam i Sharaa dogovorili su formiranje zajedničkog ministarskog odbora za nadgledanje implementacije graničnog sporazuma, zatvaranje ilegalnih prelaza i suzbijanje krijumčarenja duž granice. Ovo područje je dugo bilo koridor za ilegalnu trgovinu, krijumčarenje oružja i kretanje boraca – uključujući militante Hezbollaha koji su podržavali Assadovu vladu tokom 14-godišnjeg građanskog rata u Siriji. Hezbollah je značajno oslabljen u nedavnom ratu s Izraelom, a nakon Assadovog svrgavanja izgubio je nekoliko ključnih krijumčarskih ruta koje je nekada koristio za transfer oružja.

Pitanja nestalih i izbjeglica

Liban je takođe izvršio pritisak na Siriju da pruži jasnoću o sudbini hiljada libanskih državljana koji su prisilno nestali ili zatvoreni u sirijskim zatvorima 1980-ih i 1990-ih, tokom skoro 30-godišnjeg sirijskog vojnog prisustva u Libanu. Sirijski zvaničnici su sa svoje strane pokrenuli pitanje sirijskih državljana zatočenih u libanskim zatvorima, rekao je Salam. Aktivisti za ljudska prava u obje zemlje kritikovali su nedostatak pravnog procesa u mnogim od ovih slučajeva i loše uslove u pritvorskim objektima.

Liban se obavezao da će predati osobe umiješane u zločine koje su počinili Assadova vlada i sigurnosne snage, za mnoge od kojih se vjeruje da su pobjegli u Liban nakon pada vlade, ako budu pronađeni na libanskom tlu, rekao je ministarski izvor za The Associated Press, pod uslovom anonimnosti. Zauzvrat, libanski zvaničnici zatražili su izručenje Sirijaca traženih na libanskim sudovima zbog istaknutih političkih atentata, rekao je Salam. Liban je bio svjedok niza politički motivisanih atentata usmjerenih na novinare, političare i sigurnosne zvaničnike, posebno one koji su se protivili sirijskom uticaju. Sirija nikada nije zvanično priznala umiješanost u bilo koji od političkih atentata u Libanu.

Salam je rekao da je takođe zagovarao obnovljenu saradnju na povratku sirijskih izbjeglica. Zvaničnici libanske vlade procjenjuju da zemlja ugošćuje oko 1,5 miliona sirijskih izbjeglica (oko 755.000 registrovano pri UNHCR-u), što je čini zemljom s najvećim brojem izbjeglica po glavi stanovnika na svijetu. Dok libanske vlasti dugo pozivaju međunarodnu zajednicu da podrži napore za repatrijaciju velikih razmjera, organizacije za ljudska prava upozoravale su protiv prisilnih povrataka. Od pada Assada u decembru, procjenjuje se da se 400.000 izbjeglica vratilo u Siriju iz susjednih zemalja, prema UNHCR-u, pri čemu oko polovina dolazi iz Libana, ali mnogi oklijevaju da se vrate zbog teške ekonomske situacije i straha od nastavka nestabilnosti u Siriji.