Kina sve odlučnija u odgovoru na Trumpove tarife

Kada je Donald Trump odlučio privremeno odgoditi uvođenje dodatnih tarifa za većinu trgovinskih partnera, izuzeo je jednog ključnog rivala – Kinu. Dana 9. aprila 2025. godine, povećao je carine na kinesku robu na 125%, čime je ukupan iznos tarifa na određeni kineski izvoz premašio 145%.

Trump je ovu odluku opravdao „nedostatkom poštovanja prema globalnim tržištima“ od strane Pekinga, no mnogi analitičari vjeruju da je prava motivacija bila odlučnost Kine da uzvrati. Za razliku od drugih zemalja koje su birale dijalog, Kina je odgovorila odlučno – samo dva dana kasnije, 11. aprila, uvela je recipročne carine od 125% na američku robu, nazivajući Trumpov potez „šalom“.

U ovom trenutku, dvije najveće svjetske ekonomije našle su se u potpunom trgovinskom sukobu, a Kina, za razliku od prve runde trgovinskog rata iz 2018. godine, sada vjeruje da ima značajno više uticaja i manevarskog prostora.

Nova ekonomska realnost

Uprkos ozbiljnom udaru na kineske proizvođače izvozno orijentisane robe, Peking sada ima drugačiju kalkulaciju. Udio SAD-a u kineskom izvozu pao je sa 19,8% u 2018. na 12,8% u 2023. godini, što dodatno podstiče kinesku strategiju usmjerenu na širenje domaće potrošnje i jačanje unutrašnje ekonomije.

Iako kineska ekonomija već neko vrijeme prolazi kroz usporavanje – zbog slabe tržišne aktivnosti, odliva kapitala i zapadne politike „razdvajanja“ – upravo je ta situacija ojačala otpornost Kine na eksterne šokove. Istovremeno, Trumpova agresivna carinska politika omogućava Pekingu da za unutrašnje probleme okrivi Sjedinjene Američke Države, učvršćujući time nacionalno jedinstvo.

Nezamjenjiva uloga Kine u lancima snabdijevanja

Američka zavisnost od kineskih proizvoda, iako smanjena, ostaje duboka. Čak i roba koja dolazi iz trećih zemalja često sadrži kineske komponente. U 2022. godini, SAD se oslanjala na Kinu za 532 ključne kategorije proizvoda – skoro četiri puta više nego 2000. godine – dok je kineska zavisnost od američkih proizvoda prepolovljena.

Očekuje se da će rastuće cijene izazvane tarifama pogoditi američke potrošače, naročito radničku klasu, što bi moglo izazvati politički pritisak na Trumpovu administraciju u godini izbora.

Alati za osvetu

Kina posjeduje ključne adute za odgovor – dominira tržištem rijetkih zemalja neophodnih za vojnu i tehnološku industriju, snabdijevajući SAD sa čak 72% potrebnih sirovina. Početkom marta i aprila, Kina je uvela kontrolu izvoza za 27 američkih kompanija, uključujući i velike odbrambene i tehnološke firme.

Također, Kina može ciljati poljoprivredne sektore kao što su soja i perad – industrije smještene u republikanskim državama koje zavise od kineskog tržišta. Na primjer, Kina kupuje polovinu američkog izvoza soje i 10% izvoza peradi. Već su ukinute dozvole za uvoz proizvoda triju američkih proizvođača soje.

Tehnološki giganti poput Applea i Tesle, duboko vezani za kinesku proizvodnju, mogli bi osjetiti posljedice kroz smanjenje profita. Također, prisustvo Elona Muska – koji ima značajne poslovne interese u Kini i poznat je po neslaganju s Trumpovom trgovinskom politikom – moglo bi biti iskorišteno za potkopavanje jedinstva unutar Trumpovog kruga.

Geopolitička prilika za Peking

Pored bilateralnog sukoba, Kina u ovom trenutku vidi šansu da proširi svoj utjecaj. Nedavni trilateralni ekonomski sastanak s Japanom i Južnom Korejom signalizira mogućnost novog regionalnog saveza bez američkog utjecaja. Također, intenzivirana diplomatska ofanziva prema Vijetnamu, Maleziji i Kambodži dodatno slabi američku poziciju u jugoistočnoj Aziji.

U širem kontekstu, Kina sve više produbljuje odnose s Evropskom unijom. Nakon zajedničke osude američkog protekcionizma u telefonskom razgovoru kineskog premijera i predsjednice Evropske komisije, započeti su pregovori o ukidanju trgovinskih barijera, a planira se i veliki samit u Kini u julu.

Slabljenje dolara?

Još jedna dimenzija trgovinskog sukoba odnosi se na poziciju američkog dolara. Povećana globalna neizvjesnost i sumnje u održivost američkog duga narušile su povjerenje investitora, što se ogleda i u padu vrijednosti dolara.

Iako Kina neće ostati pošteđena ekonomskih posljedica, jasno je da Peking ovaj put ulazi u sukob s više alata, većom sigurnošću i širim strateškim planom. Za razliku od prve runde trgovinskog rata, Kina sada vidi mogućnost ne samo da izdrži – već i da profitira.