Kako svakodnevne higijenske navike utječu na okoliš: Prosječni Europljanin godišnje potroši 20 kg toaletnog papira

Odlazak u toalet je svakodnevna navika, ali rijetko razmišljamo o njenom utjecaju na okoliš. Masovna potrošnja higijenskih proizvoda, posebno toaletnog papira, ima značajne posljedice, a Europljani u prosjeku godišnje potroše oko 20 kg toaletnog papira po osobi.

Kako su se mijenjale higijenske navike kroz historiju?

U prošlosti, odlazak u WC nije bio ni približno udoban kao danas. U doba Rimskog carstva ljudi su koristili fragmente keramike poznate kao pessoi za čišćenje. Iako su bili praktični, njihova abrazivna svojstva mogla su uzrokovati iritacije i povrede kože. Alternativa je bila spužva na štapu, no ona je često bila zajednička među korisnicima.

Moderne privatne kupaonice sa svim sanitarijama postale su široko dostupne tek u prošlom stoljeću. Prvi pakirani toaletni papir izumljen je 1857. godine, a u obliku rolne postao je standard tek 1907. godine.

Profesor Peter Ward s Univerziteta British Columbia, autor knjige The Clean Body: A Modern History, ističe koliko su se higijenske navike ubrzano promijenile u samo nekoliko generacija. Njegov djed je, primjerice, imao samo dva kupanja godišnje, dok su njegove kćerke u adolescenciji znale imati i po dva tuširanja dnevno.

Je li toaletni papir loš za okoliš?

Procjenjuje se da prosječan stanovnik zapadne Evrope, SAD-a i Kanade godišnje koristi između 15 i 25 kg toaletnog papira. Iako čini oko 10% globalne proizvodnje papirnih proizvoda, njegova upotreba konstantno raste.

Ekološke organizacije upozoravaju na zagađenje povezano s preradom drveta u papir i upotrebom hemikalija za mirise. Mnogi globalni proizvođači toaletnog papira suočavaju se s optužbama za doprinos krčenju šuma i kršenje ljudskih prava.

Evropska unija usvojila je zakon kojim će se zabraniti prodaja proizvoda povezanih s krčenjem šuma. Iako je implementacija trebala započeti 2024. godine, odgođena je za 30. decembar 2025. za velike i srednje kompanije te do 30. juni 2026. za male i mikro poduzetnike.

“Vječne kemikalije” u toaletnom papiru

Godine 2023. istraživači sa Univerziteta Florida analizirali su 21 veliki brend toaletnog papira iz različitih dijelova svijeta i otkrili prisustvo PFAS-a (per- i polifluoroalkilne tvari), poznatih i kao “vječne kemikalije”.

Njihovi nalazi sugeriraju da toaletni papir može biti značajan izvor PFAS-a u otpadnim vodama, što može imati ozbiljne posljedice na zdravlje i okoliš.

Koje su alternative toaletnom papiru?

U mnogim dijelovima svijeta popularni su bidei i ručne tuševi (bumgun), koji smanjuju potrebu za korištenjem toaletnog papira. Ipak, oni nisu zaživjeli u svim kulturama.

Profesor Ward objašnjava da je bide u prošlosti bio povezan s određenim stereotipima. “Historijski gledano, bide je bio uređaj koji su koristile prostitutke, što mu je dalo negativnu reputaciju”, ističe.

Zagovornici održivog načina života tvrde da bi usvajanje bidea i ručnih tuševa moglo značajno smanjiti ekološki otisak higijenskih navika. Prema Američkom odboru za obranu prirodnih resursa, bidei koriste manje vode nego što je potrebno za proizvodnju papirnatih vlakana.

Toaletni papir i sanitacija

Ipak, neki stručnjaci naglašavaju i pozitivnu stranu toaletnog papira. Profesor Giovanni De Feo sa Univerziteta Salerno smatra da je ovaj proizvod imao ključnu ulogu u poboljšanju sanitarnih uslova i smanjenju smrtnosti uzrokovane lošom higijenom.

“Ništa nije bez utjecaja”, kaže De Feo. “Toaletni papir je riješio mnoga sanitarna pitanja, ali trebali bismo smanjiti njegovu upotrebu – čak i samo jedan komadić manje može uštedjeti tri litre vode.”

Kako bismo smanjili negativne posljedice na okoliš, stručnjaci preporučuju racionalniju upotrebu toaletnog papira, prelazak na reciklirane ili ekološki prihvatljive proizvode te razmatranje alternativa poput bidea.