Izraelsko-iranski rat ponovo u najavi: Krvaviji od prethodnog?
Foto: AA

Izraelsko-iranski rat ponovo u najavi: Krvaviji od prethodnog?

Podijeli vijest

Izraelsko-iranski sukob: Prijeti li novi, krvaviji rat?

Izrael će vjerojatno pokrenuti još jedan rat s Iranom prije decembra, možda čak i krajem augusta, tvrdi se u izvještajima. Iran očekuje ovaj napad i aktivno se priprema. Prema magazinu Foreign Policy, Iran u ovom potencijalnom sukobu neće igrati na dugoročnu igru kao u prethodnom ratu. Očekuje se odlučan i snažan odgovor od samog početka, s ciljem da se ukloni svaka ideja o podložnosti izraelskoj vojnoj dominaciji. Kao posljedica toga, predstojeći rat će vjerojatno biti znatno krvaviji od prethodnog. Ako američki predsjednik Donald Trump ponovno popusti pritisku Izraela i pridruži se sukobu, Sjedinjene Države bi se mogle suočiti s potpunim ratom s Iranom koji bi, u usporedbi, irački rat učinio beznačajnim.

Izraelske strategije i njihovi neuspjesi

Izraelski rat u junu nije bio isključivo usmjeren na iranski nuklearni program. Glavni cilj bila je promjena ravnoteže snaga na Bliskom istoku, gdje su iranski nuklearni kapaciteti bili važan, ali ne i presudan faktor. Izrael već duže od dva desetljeća pritiska Sjedinjene Države na vojnu akciju protiv Irana, kako bi ga oslabili i obnovili povoljnu regionalnu ravnotežu koju Izrael sam ne može postići.

Izraelski napadi su, osim slabljenja iranske nuklearne infrastrukture, imali još tri glavna cilja: uvući SAD u direktni vojni sukob s Iranom, obezglaviti iranski režim i pretvoriti Iran u novu Siriju ili Libanon – države koje Izrael može bombardirati bez posljedica i bez sudjelovanja SAD-a. Od ova tri cilja, ostvaren je samo jedan – uključivanje SAD-a u sukob. Trump nije “uništio” iranski nuklearni program, niti je vraćen na početnu točku. Izrael je, svojim napadima u junu, u najboljem slučaju postigao djelomičnu pobjedu. Željeli su potpuno uključivanje Trumpa, s napadima na iranske konvencionalne snage i ekonomsku infrastrukturu. No, iako Trump preferira brzu i odlučnu vojnu akciju, boji se rata velikih razmjera. Njegova strategija napada na iranska nuklearna postrojenja bila je osmišljena da ograniči eskalaciju. Kratkoročno je Trump uspio, na veliko razočaranje Izraela, ali dugoročno je dopustio Izraelu da ga zarobi u eskalacijskom ciklusu.

Izrael je pretrpio ozbiljne gubitke tokom sukoba: oslabljena protuzračna odbrana i sve učinkovitiji iranski raketni napadi. Iako bi Izrael vjerojatno nastavio sukob da su se SAD potpuno uključile, situacija se promijenila kada je postalo jasno da su Trumpovi napadi bili jednokratni. Izrael je uspio uvući Trumpa i SAD u rat, ali ih nije uspio tamo zadržati. Ostala dva cilja su bila potpuni neuspjesi. Ubistvo 30 visokih zapovjednika i 19 nuklearnih znanstvenika samo je privremeno poremetilo iransku komandu i kontrolu. Iran je u roku od 18 sati zamijenio većinu, ako ne i sve komandante, i pokrenuo snažnu raketnu paljbu, demonstrirajući sposobnost podnošenja gubitaka i istovremenog izvođenja žestokog protunapada.

Neuspjeh Mossadovih operacija

Izrael se nadao da će početni napadi izazvati paniku u iranskom režimu i ubrzati njegov pad. Prema Washington Postu, agenti Mossada, koji tečno govore perzijski, zvali su visoke iranske dužnosnike, prijeteći im i njihovim obiteljima smrću ako ne snime videozapise u kojima osuđuju režim i javno prebjegnu. Više od 20 takvih poziva upućeno je u ranim satima rata. Ipak, nema dokaza da je ijedan iranski general popustio pred prijetnjama, a kohezija režima ostala je netaknuta.

Ubistvo visokih lidera Korpusa islamske revolucionarne garde nije dovelo do protesta ili ustanka. Iranci svih političkih uvjerenja okupili su se oko zastave, dok je val nacionalizma zahvatio zemlju. Izrael nije uspio iskoristiti nepopularnost iranskog režima. Nakon gotovo dvije godine djelovanja u Gazi i napada na Iran usred nuklearnih pregovora, samo mali broj Iranaca, uglavnom u dijaspori, pozitivno gleda na Izrael. Umjesto mobilizacije protiv režima, Izrael je ojačao narativ Islamske Republike. Mnogi Iranci su ljuti što se iransko odvraćanje pokazalo nedovoljnim.

“Nekad sam bio jedan od onih koji su tokom protesta skandirali da se iranski novac ne šalje u Libanon ili Palestinu. Ali sada razumijem da su bombe s kojima se svi suočavamo jedna i ako nemamo snažnu odbranu u cijeloj regiji, rat dolazi i nama“,

rekla je umjetnica iz Teherana Narges Bajoghli, profesorica na Univerzitetu Johns Hopkins.

Izraelski napadi su paradoksalno ojačali iranski režim, učvršćujući unutarnju koheziju. Izrael nije uspio pretvoriti Iran u novu Siriju niti uspostav

Najnovije vijesti