Globalna vojna potrošnja bilježi najoštriji rast od Hladnog rata

Nova studija otkriva da su svjetski vojni izdaci u 2024. godini zabilježili svoj najveći međugodišnji porast još od završetka Hladnog rata.

Prema podacima koje je prikupio Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira (SIPRI), svih 15 zemalja s najvećom vojnom potrošnjom na svijetu povećalo je svoje izdatke u 2024. u poređenju s 2023. godinom. Rast je bio posebno izražen u Evropi i na Bliskom istoku.

Rekordni iznosi i globalni udio

Pet vodećih zemalja po vojnoj potrošnji – Sjedinjene Američke Države, Kina, Rusija, Njemačka i Indija – zajedno su potrošile 1,635 biliona dolara (1,437 biliona eura). Ovaj iznos čini 60% ukupnih globalnih vojnih izdataka.

U realnim vrijednostima, vojna potrošnja porasla je za 9,4%, čime je ukupna svjetska vojna potrošnja dostigla 2,718 biliona dolara (2,389 biliona eura). Globalno vojno opterećenje – udio svjetske ekonomske proizvodnje namijenjen vojnim izdacima – poraslo je na 2,5% BDP-a.

Evropska potrošnja kao pokretač rasta

Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, rat je kontinuirano poticao povećanje vojnih izdataka širom evropskog kontinenta.

Prema izvještaju SIPRI-ja, sve evropske zemlje, osim Malte, povećale su svoje vojne izdatke u 2024. godini. Njemačka je oborila rekorde te godine potrošivši 77,89 milijardi eura (88,5 milijardi dolara) na vojsku, čime je postala najveći potrošač u Srednjoj i Zapadnoj Evropi.

Istovremeno, vojna potrošnja Poljske porasla je za 31%, dosegnuvši 38 milijardi dolara (33,4 milijarde eura) prošle godine, što čini 4,2% njenog BDP-a. Što se tiče same Ukrajine, ukupni vojni izdaci porasli su za 2,9% u 2024., dosegnuvši 64,7 milijardi dolara (56,8 milijardi eura). To odgovara 43% ruske potrošnje i predstavlja najveće proporcionalno vojno opterećenje bilo koje zemlje prošle godine.

Studija SIPRI-ja uključila je rusku potrošnju od 149 milijardi dolara (131 milijarda eura) u ukupan evropski iznos, koji je dosegnuo 693 milijarde dolara (609 milijardi eura).

Kakva je prognoza za 2025. i posljedice trenda?

Uppsala Conflict Data Program (UCDP) zabilježio je 2023. godine rekordan broj od 59 oružanih sukoba u kojima su učestvovale države, najviše od početka prikupljanja podataka 1946. godine – trend koji se, čini se, nastavlja i ove godine.

Kako vlade sve više daju prioritet vojnoj sigurnosti, često na štetu drugih budžetskih područja, ekonomski i socijalni kompromisi mogli bi imati značajne efekte na društva u godinama koje dolaze,

izjavio je Xiao Liang, istraživač u SIPRI programu za vojne izdatke i proizvodnju naoružanja.

U martu je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predložila plan “Rearm Europe” (Ponovno naoružaj Evropu), koji bi, kako je rekla, mogao omogućiti državama članicama da mobiliziraju do 800 milijardi eura za finansiranje masovnog povećanja potrošnje na odbranu.

Najnovije politike usvojene u Njemačkoj i mnogim drugim evropskim zemljama sugeriraju da je Evropa ušla u period visoke i rastuće vojne potrošnje koja će se vjerovatno nastaviti u doglednoj budućnosti,

rekao je Lorenzo Scarazzato, istraživač u SIPRI programu za vojne izdatke i proizvodnju naoružanja.