Doseljenici i dalje zarađuju znatno manje od domicilnog stanovništva u Njemačkoj

Prema najnovijoj međunarodnoj studiji Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), doseljenici u Njemačkoj i još osam razvijenih zemalja u prosjeku zarađuju znatno manje od domicilnog stanovništva. Studija, objavljena u stručnom časopisu Nature, pokazuje da razlika u primanjima između doseljenika i lokalnog stanovništva i dalje postoji čak i u drugoj generaciji.

U Njemačkoj, prva generacija doseljenika zarađuje u prosjeku 19,6 posto manje od domaćih radnika. Glavni razlog nije nejednakost plata za isti posao, već ograničen pristup bolje plaćenim pozicijama u određenim sektorima i profesijama. To je, kako se navodi u studiji, razlog za čak tri četvrtine ukupne razlike u prihodima.

“Integracija nije samo pitanje jednake plate za isti posao. Radi se o uklanjanju strukturnih prepreka koje stoje na putu ka dobro plaćenim radnim mjestima”, izjavio je koautor studije Malte Rajhelt.

On je istakao da su ključni faktori za smanjenje jaza podsticanje učenja jezika, nostrifikacija diploma, izgradnja profesionalnih mreža i dostupnost informacija o tržištu rada.

U Njemačkoj i druga generacija useljenika bilježi razliku u zaradi od 7,7 posto, što je manje nego kod prethodne generacije, ali i dalje znatno iznad međunarodnog prosjeka koji iznosi 5,7 posto. Ova razlika naročito pogađa ljude porijeklom iz Afrike i s Bliskog istoka.

Poređenje s drugim državama

Najveća razlika u platama prve generacije imigranata zabilježena je u:

• Španiji – 29,3%

• Kanadi – 27,5%

• Norveškoj – 20,3%

• Njemačkoj – 19,6%

S druge strane, najmanje razlike imaju:

• Švedska – 7%

• Danska – 9,2%

• SAD – 10,6%

Kod druge generacije useljenika, najveći jaz postoji u Norveškoj – 8,7%, dok je najmanji u Kanadi – svega 1,9%.

Studija je obuhvatila uzorak od 13,5 miliona osoba, uključujući i domaće i doseljeničke radnike u devet zemalja: Njemačkoj, Kanadi, Danskoj, Francuskoj, Holandiji, Norveškoj, Španiji, Švedskoj i SAD-u.