Čovjek kojeg su zmije ugrizle stotine puta mogao bi pomoći u stvaranju univerzalnog protuotrova

Naučnici vjeruju da bi antitijela iz krvi muškarca koji je razvio hiperimunitet na različite zmijske otrove mogli biti osnova za razvoj univerzalnog protuotrova za ljude.

Tim Friede, Amerikanac iz Wisconsina, decenijama je bio fasciniran zmijama i otrovnim životinjama, a kao hobi bavio se sakupljanjem otrova škorpiona i paukova. U želji da razvije otpornost na ugrize zmija, počeo je sam sebi ubrizgavati male količine zmijskog otrova, koje je vremenom povećavao kako bi izgradio toleranciju. Ubrzo je počeo dozvoljavati da ga zmije i ujedaju.

“U početku je bilo jako zastrašujuće”, rekao je Friede. “Ali što više to radiš, postaješ sve smireniji i vještiji.”

Iako nijedan ljekar ne bi preporučio ovu metodu, stručnjaci priznaju da njegovo eksperimentisanje odgovara osnovnim principima imunološkog odgovora tijela.

Imunološki sistem, kada je izložen toksinima iz zmijskog otrova, počinje proizvoditi antitijela koja mogu neutralisati otrov. Ako je količina otrova mala ili ako je tijelo već prethodno bilo izloženo tom otrovu, reakcija može biti brža i efikasnija.

Tokom skoro dvadeset godina, Friede je preživio brojne ugrize zmija i injekcije otrova, a u kući i dalje ima frižider pun otrova. Na svom YouTube kanalu često objavljuje snimke koji prikazuju otekline i ugrize od crne mambe, taipana i vodene kobre.

“Htio sam testirati granice koliko mogu blizu smrti, a da ipak preživim”, rekao je.

Ali njegov cilj nije bio samo eksperimentisanje – Friede je kontaktirao brojne naučnike širom svijeta kako bi ih potaknuo da prouče njegov imunitet.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da od ugriza zmija godišnje umre oko 110.000 ljudi, dok je proizvodnja protuotrova izuzetno skupa i kompleksna. Protuotrovi se često izrađuju tako što se otrov ubrizgava u velike sisare, poput konja, a potom se iz njihove krvi vade antitijela. Ovi protuotrovi najčešće djeluju samo protiv specifičnih vrsta zmija, a mogu izazvati i jake nuspojave zbog nehumanog porijekla.

Zato je zanimanje naučnika poput Petera Kwonga sa Univerziteta Columbia bilo ogromno kada su saznali za Friedeovu otpornost.

“Pomislio sam – vau, imamo izuzetnog pojedinca s nevjerovatnim antitijelima razvijenim tokom 18 godina”, rekao je Kwong.

U studiji objavljenoj u časopisu Cell, Kwong i saradnici su analizirali Friedeovu krv i izolirali dva antitijela koja mogu neutralizirati otrove brojnih vrsta zmija. Nadaju se da bi jednog dana mogli razviti lijek koji bi pružao široku zaštitu.

Međutim, istraživanje je još u ranoj fazi. Trenutno je testirano samo na miševima i tek za nekoliko godina bi moglo doći do kliničkih ispitivanja na ljudima. Novi eksperimentalni protuotrov zasad pokazuje efikasnost protiv zmija poput mambi i kobre, ali ne i protiv viperida, poput zvečarki.

“Uprkos obećavajućim rezultatima, pred nama je još puno posla”, rekao je Nicholas Casewell, istraživač zmijskih ugriza sa Škole tropske medicine u Liverpoolu.

Friede je zbog svojih eksperimenata imao i teške posljedice – zbog jednog ugriza morao je amputirati dio prsta, a nakon nekoliko kobrinih ugriza završio je u bolnici.

Danas radi za kompaniju Centivax, koja pokušava razviti ovaj novi protuotrov i koja je djelimično finansirala studiju.

“Uzbuđen sam što bi moje putovanje koje traje već 18 godina moglo spasiti živote”, rekao je Friede, ali je uputio jasnu poruku svima koji ga žele slijediti:

“Nemojte to raditi.”