BiH suočena s padom izvoza: Ovisnost o tržištu EU

Bosna i Hercegovina je tokom 2024. godine uvezla 30,43 milijarde KM robe, dok je izvoz u istoj godini procijenjen na 16,61 milijardu KM. U poređenju sa 2023. godinom, zabilježen je rast uvoza, dok je izvoz roba iz BiH opao.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u 2023. godini uvoz u BiH iznosio je 29,95 milijardi KM, dok je izvoz bio 17,05 milijardi KM.

Najviše je BiH uvozila iz Hrvatske, ukupno 5,87 milijardi KM. Druga na listi zemlja iz koje su proizvodi uvezeni bila je Srbija, sa 4,03 milijarde KM. U top pet zemalja sa najvećim uvozom u BiH nalaze se još Njemačka, Slovenija i Italija.

Kada je riječ o izvozu iz BiH, Hrvatska je najbolji tržišni partner, sudeći prema podacima UIO BiH. BiH je izvezla 2,62 milijarde KM robe u susjednu zemlju. Nakon Hrvatske, BiH je najviše izvozila u Njemačku, i to 2,49 milijardi KM, dok je u Srbiju izvezla robu vrijednu 1,85 milijardi KM. Ostale zemlje u koje je BiH najviše izvozila su Austrija i Slovenija. Ovdje treba napomenuti da BiH već drugu godinu zaredom bilježi pad izvoza, jer je 2022. godine izvezeno 18,47 milijardi KM robe.

Podaci UIO BiH otkrivaju da je najviše uvezeno mineralnih goriva, ulja i proizvoda njihove destilacije, u vrijednosti od 3,66 milijardi KM, a zatim nuklearne reaktore, kotlove, mašine te aparate i mehaničke uređaje, u vrijednosti od 2,72 milijarde KM.

Sa druge strane, BiH je najviše izvozila električne mašine i opremu, aparate za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijske aparate za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka, te dijelove i pribor za ove proizvode, u vrijednosti od 1,53 milijarde KM. Drugi najizvoziviji proizvod bili su nuklearni reaktori, kotlovi, mašine i mehanički uređaji, ukupno u vrijednosti od 1,37 milijardi KM.

Pad izvoza za 4,32 odsto

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH, u prvih 11 mjeseci 2024. godine zabilježen je pad izvoza od 4,32 % u odnosu na isti period 2023. godine. Smanjenje izvoza usko je povezano sa slabijom potražnjom za bh. proizvodima, posebno u energetskim sektorima, što potvrđuje smanjena industrijska proizvodnja i pad prodaje na inostranim tržištima. Dva ključna proizvoda koja su dovela do ovog smanjenja su električna energija (pad za gotovo 400 miliona KM) i željezo i čelik (pad za oko 200 miliona KM).

“Pad izvoza je neizbježan zbog velike zavisnosti BiH o tržištu EU i refleksijama na privredne aktivnosti ključnih partnera. Osim toga, trenutna dešavanja u Ukrajini, na Bliskom Istoku i neizvjesnosti zbog geopolitičkih tenzija doprinose poremećajima tržišnih uslova, što se odražava i na bh. privredu. MMF za 2025. godinu predviđa rast globalne ekonomije za 3,2%, što ukazuje na mogućnost stabilizacije inflatornih kretanja i zaustavljanje rasta kamatnih stopa”, poručili su iz STK BiH.

Tržište CEFTA-e predstavlja drugo najvažnije izvozno tržište za BiH. Tokom 2024. godine izvoz na ovo tržište opao je, naročito u Srbiju, zbog smanjenog izvoza energenata, što se može povezati sa poremećajima izazvanim rusko-ukrajinskim sukobom. Uvoz sa CEFTA tržišta rastao je za manje od 1%, uz rast uvoza iz svih država osim Crne Gore.

Zavisnost od ekonomske aktivnosti u EU

Ekonomisti se slažu da je pad izvoza rezultat usporene ekonomske aktivnosti u zemljama Evropske unije, koje su glavni izvoznički partneri BiH, prije svega Njemačka, Austrija i Italija. Takođe, ratna dešavanja svakako utiču na tržište.

Ekonomski stručnjak Aleksandar Ljuboja ističe da je specijalna vojna operacija u Ukrajini izazvala velike geostrateške potrese, što je dovelo do energetske krize i poremećaja tržišta. “Dolazi do pada industrijske proizvodnje, smanjenja zapošljavanja, smanjenja finansijskih aktivnosti i stagnacije finansijskih tržišta, što se direktno odražava na slabije ekonomske partnere koji primaju manje narudžbe”, naglašava Ljuboja.

S druge strane, BiH je tržište s malim kapacitetima za potrošnju finalnih proizvoda, pa se tako oslanjamo na uvoz, posebno finalnih proizvoda. Ovaj problem je dodatno pogoršan nestabilnom političkom situacijom i uvoznim lobijima, zbog čega uvoz dominira nad izvozom.

Šta da očekujemo u 2025?

Ekonomski analitičar Damir Bećirović smatra da proširenje izvoza na nova tržišta nije moguće u kratkom roku, s obzirom na to da ekonomska diplomatija u BiH gotovo ne postoji. “Ogromni izvozni potencijali nisu iskorišteni, naročito tržište SAD-a i Azije, a zbog veza sa Zapadom, mali broj preduzetnika pokušava da istraži nova tržišta”, kaže Bećirović.

Ljuboja smatra da je širenje izvoza van Evrope teško zbog sankcija SAD-a, te da će i 2025. godina biti nestabilna. Takođe, dodaje da će energetska kriza biti produbljena novim sankcijama SAD-a. Bećirović nije optimističan za 2025. godinu, smatrajući da će trend rasta uvoza i smanjenja izvoza biti nastavljen. “Najave Evropske unije nisu optimistične, jer se sve više zagovaraju izolacionističke ekonomske politike u mnogim evropskim državama”, zaključuje Bećirović.