BiH suočena s demografskim kolapsom: Za devet godina državu napustilo 400.000 stanovnika
Podijeli vijest
Na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) predstavljen je zbornik radova pod nazivom Demografske promjene u Bosni i Hercegovini od 2013. do 2024. godine, koji nudi sveobuhvatnu analizu dramatičnih demografskih kretanja u posljednjih deset godina.
Prema podacima iz zbornika, BiH je u tom periodu izgubila oko 400.000 stanovnika, a negativan prirodni priraštaj i masovno iseljavanje – naročito mladih – dodatno pogoršavaju ionako složenu situaciju. Više od polovine osoba porijeklom iz BiH danas živi u inostranstvu. Kao glavni uzroci istaknuti su politička nestabilnost, ekonomska neizvjesnost i osjećaj opće nesigurnosti.
Zbornik su uredili akademik Mirko Pejanović i prof. dr. Melika Husić-Mehmedović, a promotori su bili i prof. dr. Adnan Efendić i prof. dr. Pavle Mijović. Učesnici su naglasili hitnu potrebu za donošenjem održivih javnih politika kako bi se zaustavio negativan trend.
“Općine koje su formirane nakon Dejtona, a koje spadaju među izrazito nerazvijene, bilježe značajno smanjenje broja stanovnika. Hronična nezaposlenost, loša infrastruktura i nedostatak perspektive za mlade rezultirali su negativnim prirodnim priraštajem i masovnim iseljavanjem. Ako se lokalne zajednice hitno ne osnaže, neka područja će ostati potpuno bez stanovništva”, upozorio je akademik Pejanović.
Prof. dr. Adnan Efendić istakao je kako demografske promjene nisu samo suha statistika, već duboko utiču na sve aspekte društva:
“BiH gubi mlado, obrazovano stanovništvo, što ima direktne posljedice na tržište rada, zdravstveni sistem i društvenu strukturu.”
On je naglasio da su nezaposlenost i niske plate glavni pokretači odlaska mladih, te dodao:
“Promjene u strukturi stanovništva već se osjete na tržištu rada i kvalitetu života. Interna i sezonska migracija su u porastu. Neophodno je hitno uvođenje aktivnih migracionih politika koje bi spriječile daljnje odlaske i potaknule povratak.”
Podaci iz zbornika otkrivaju da BiH bilježi negativan prirodni priraštaj još od 2009. godine, a do 2022. godine on je iznosio -6,7 na 1.000 stanovnika. Od 2010. do 2019. više od 400.000 ljudi napustilo je zemlju, najčešće u dobi od 20 do 29 godina. Prosječna starost stanovništva povećana je s 39,6 na 42,5 godina, dok je koeficijent starosti dostigao 28,4 posto.
Autori publikacije upozoravaju da BiH bez strateškog upravljanja migracijama, uključujući i razvoj imigracione politike, ulazi u zonu demografskog sloma. Ključne uloge u revitalizaciji imaju obrazovni sistem, tržište rada i uključivanje dijaspore.
Zbornik zaključuje da su integrisane mjere – pronatalitetna politika, ravnomjerni regionalni razvoj i podrška mladim porodicama – neophodne kako bi se preokrenuo trenutni trend. Prisutni su se složili da je demografska revitalizacija jedno od ključnih pitanja za budućnost BiH.
