Myanmar: Preživjeli očajnički traže spas

Nakon razornog zemljotresa koji je u petak pogodio Mandalay, drugi po veličini grad u Mjanmaru, preživjeli su rukama pokušavali ukloniti ruševine kako bi spasili one koji su ostali zarobljeni. Bez teške mehanizacije i uz izostanak vlasti, stanovnici i spasioci bore se da izvuku preživjele koji mole za pomoć.

Htet Min Oo, 25-godišnji preživjeli, jedva je izbjegao smrt kada se zid od cigle srušio na njega, zarobivši mu pola tijela. “Previše je ruševina, a spasilački timovi nisu došli,” rekao je kroz suze, dodajući da su mu baka i dvojica ujaka još uvijek zatrpani pod zgradom.

Mjanmar se već godinama suočava s krizom otkako je vojska 2021. godine preuzela vlast, brutalno ugušivši proteste i izazvavši oružani otpor. Humanitarne organizacije upozoravaju da je zemljotres magnitude 7,7, u kojem je poginulo više od 1.000 ljudi, pogodio zemlju u najgorem mogućem trenutku.

“Mjanmar jednostavno ne može podnijeti još jednu katastrofu,” rekla je Sheela Matthew iz Svjetskog programa za hranu (WFP).

Pored toga, zdravstveni sistem je ozbiljno narušen sukobima i epidemijama poput kolere. “Dodatni pritisak zbog zemljotresa će preopteretiti već ionako ograničene resurse,” upozorio je Mohammed Riyas iz Međunarodnog spasilačkog komiteta.

Nema organizovane pomoći

Mjanmarska vojna hunta nije odgovorila na zahtjeve za komentar. U međuvremenu, paralelna civilna vlada, Nacionalna vlada jedinstva, saopštila je da će rasporediti svoje snage kako bi pomogle u spasilačkim naporima.

Ujedinjene nacije su u januaru upozorile da Mjanmar prolazi kroz “polikrizu” – ekonomski kolaps, pojačane sukobe, klimatske katastrofe i rastuće siromaštvo. Više od 3,5 miliona ljudi je interno raseljeno, dok mnogi bježe u susjedne zemlje zbog sukoba između vojske i brojnih etničkih oružanih grupa koje kontrolišu velika područja.

U petak su vojne snage, uprkos katastrofi, nastavile zračne napade u državi Karen, blizu sjedišta jedne od najvećih etničkih oružanih grupa, saopštila je humanitarna organizacija Free Burma Rangers.

Nyi Nyi Kyaw, akademik sa Univerziteta Bristol, istakao je da prisilna mobilizacija mladih u vojsku ometa napore spašavanja. “Gradovi su ostali bez mladih ljudi koji bi ranije izlazili na ulice i organizovali pomoć,” napisao je na društvenim mrežama.

Međunarodna pomoć stiže, ali su strahovi prisutni

Vojni režim je u rijetkom potezu zatražio međunarodnu pomoć, a timovi iz Rusije, Kine, Singapura i Indije dolaze u subotu. Međutim, aktivisti strahuju da pomoć neće stići do onih kojima je najpotrebnija.

Thomas Andrews, specijalni izvjestilac UN-a za ljudska prava u Mjanmaru, podsjetio je na prethodne katastrofe kada je hunta koristila humanitarnu pomoć kao političko oružje.

U Mandalayu, stanovnici su rekli da još nisu primili nikakvu pomoć od vojnih vlasti. Spasioci su se oslonili na privatne kompanije da im posude tešku mehanizaciju, dok su neki očajni građani na društvenim mrežama tražili dizalice i drugu opremu kako bi spasili voljene zarobljene pod ruševinama.