Danas je prvi dan proljeća, evo zašto više nije 21. mart kako smo učili

Danas, 20. marta tačno u 10:01, službeno započinje proljeće, što može zbuniti mnoge, jer smo u školi učili da prvi dan proljeća uvijek pada na 21. mart. Međutim, stručnjaci su otkrili da je zadnji put proljeće započelo 21. marta davne 2007. godine, a sljedeći put će se to dogoditi tek 2101. godine.

Početak proljeća ovisi o položaju Zemlje u odnosu na Sunce, odnosno o trenutku kada Sunce prelazi nebeski ekvator s juga na sjever. Razlog za pomicanje datuma je složenost gregorijanskog kalendara, koji traje 365 dana, dok Zemlji za puni krug oko Sunca treba otprilike 365,24 dana. Zbog ovog “viška” dodajemo prestupnu godinu svake četiri godine, ali ni to ne dovodi do savršenog usklađivanja.

U budućnosti će proljeće većinom počinjati 20. marta, a povremeno i 19. marta, dok će 21. mart rijetko biti prvi dan proljeća, zbog načina na koji se kalendar prilagođava astronomskoj godini.

Proljetna ravnodnevnica

Proljetni ekvinocij označava trenutak u kojem Sunce prelazi nebeski ekvator, čime dan i noć traju približno jednako. Ovo je početak proljeća na sjevernoj hemisferi i jeseni na južnoj, jer Sunčeve zrake padaju okomito na ekvator, stvarajući jednake dužine dana i noći širom svijeta.

Kako su narodi slavili proljetni ekvinocij?

Mnogi drevni narodi pridavali su velik značaj proljetnoj ravnodnevnici, smatrajući je simbolom obnove i rađanja.

• Stari Rim: Rimljani su slavili Hilariju, festival posvećen boginji majci Cibeli, koji je obilježavao dolazak proljeća kroz igre, pjesmu i ples.
• Perzijski praznik Nowruz: Nowruz, perzijska Nova godina, slavi se više od 3000 godina i označava početak proljeća uz rituale čišćenja, pripremu hrane i okupljanje obitelji.
• Keltski i germanski običaji: Ovi narodi su slavili ekvinocij povezan s plodnošću i poljoprivredom, uz obrede plodnosti i rituale zahvalnosti prirodi.
• Maya i piramida u Chichén Itzá: Na piramidi El Castillo u Meksiku, za vrijeme proljetne ravnodnevnice, stvara se efekt zmije koja “puzi” niz stepenice, što su povezivali s božanstvom Kukulkanom.
• Slaveni: Početak proljeća bio je vrijeme rituala za buđenje prirode, a slavenske proslave su često uključivale pjesmu, ples i protjerivanje zime u čast boginji Vesni, simbolu proljeća i mladosti.