Čuvar pisanog blaga: Gazi Husrev-begova biblioteka čuva rukopis star 900 godina
Podijeli vijest
Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu je dom vrijednih knjiga i rukopisa, uključujući “Enciklopediju islama” Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija, koja je starija od Povelje Kulina bana za više od 80 godina.
Najstarija biblioteka na Balkanu, osnovana 1537. godine, kontinuirano radi i čuva rukopise iz različitih dijelova islamskog svijeta koji obuhvaćaju islamske i prirodne nauke, matematiku, algebru, geometriju, astronomiju i druge oblasti.
Među skoro 11.000 kodeksa rukopisa u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, nalazi se i rukopis komentara najpoznatijeg djela Ibn Sine iz oblasti medicine “Al-Qanun fi at-tibb”.
Najstariji rukopis u biblioteci je četvrti svezak poznatog teološko-mističkog djela “Ihya’ ‘ulum al-din”, odnosno “Enciklopedija islama” Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija. Djelo je prepisano 1106. godine, pet godina prije smrti autora.
“Ovo djelo predstavlja najčitanije djelo u muslimanskom svijetu, nakon Kur'ana (sveta knjiga muslimana). Prvi dio četvrtog sveska ovog djela Kitab al-Tawba, čije je prepisivanje dovršio Abdulgabbar Hasanabada (Hasanabad, grad u provinciji Isfahan u Iranu) 1107. godine. Koliko je nama poznato, to je najstariji prepis ovog poznatog djela u svijetu,” izjavio je Hamza Lavić, viši bibliotekar u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
Kulturna institucija
Iako u nazivu nosi odrednicu biblioteka, Gazi Husrev-begova biblioteka je zapravo kulturna institucija koja obuhvaća širi opseg literature i izvora značajnih za BiH i Bošnjake na ovim prostorima već 500 godina.
“Osim rukopisne zbirke koja predstavlja najznačajniju zbirku biblioteke, a koja se sastoji od blizu 11.000 kodeksa rukopisa, veoma značajne kolekcije biblioteke čine i arhivske kolekcije,” kazao je Lavić.
Arhivske kolekcije uključuju arhiv Islamske zajednice u BiH, koji čuva kompletnu arhivsku dokumentaciju od službenog osnivanja 1882. godine do danas.
“To predstavlja veoma značajan izvor ne samo za izučavanje historije institucija unutar Islamske zajednice nego i generalno institucija na ovim prostorima u posljednjih oko 150 godina,” pojasnio je.
Arhiva osmanskih dokumenata
Druga važna arhivska kolekcija je zbirka osmanskih dokumenata, koja obuhvaća oko 20.000 pojedinačnih dokumenata iz perioda osmanske uprave u BiH – od dolaska Osmanlija 1463. godine do kraja 1878. godine.
“Tu postoji više podkolekcija, a najznačajnija je podkolekcija vakufnama – njih oko 800, a koje govore o osnivanju i razvoju pojedinih vakufa u BiH,” rekao je Lavić, ističući značaj ovih dokumenata za društveni i urbani razvoj gradova u BiH.
Komentari prve knjige Ibn Sine
U biblioteci se čuva i komentar prve knjige Ibn Sine, poznatog u islamskoj intelektualnoj historiji u različitim oblastima. Njegovo djelo “Al-Qanun fi at-tibb” iz oblasti medicine predstavlja pregled cjelokupnog medicinskog znanja tog vremena.
“Prepisano je u više primjeraka. Posebno su interesantni komentari na to djelo,” rekao je Lavić.
Kur'an iz 1849.
Biblioteka ima bogatu zbirku prijepisa Kur'ana iz različitih perioda, među kojima se ističe rukopis koji je 1265/1849. godine prepisao Ahmad bin Muhammad al-Muhagir al-Dagistani al-Makki.
“Radi se o mushafu koji je posebno pripreman da bi drugi bili prepisivani iz njega, kako bi se smanjila mogućnost pogrešaka pri prevodu. Ima izuzetno bogatu kaligrafiju i ukrase,” kazao je Lavić.
Zbirka biblioteke uključuje i šest djela sačuvanih iz prve kolekcije, među kojima je bilješka Gazi Husrev-bega o uvakufljenju tih rukopisa.
Kompletna zbirka rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, s 10.585 rukopisnih kodeksa, upisana je na UNESCO-vu listu “Memory of the World” 2018. godine i jedina je zbirka te vrste iz Bosne i Hercegovine na ovoj prestižnoj listi.
