Schmidt nametnuo odluke o plaćanju duga “Viaductu” i izbornim tehnologijama

Kancelarija visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) objavila je da je visoki predstavnik Christian Schmidt, koristeći se Bonskim ovlastima, donio danas odluku o načinu isplate duga Bosne i Hercegovine prema slovenačkoj firmi “Viaduct” te o primjeni novih tehnologija na izborima koji će se održati 2026. godine.

Prema toj odluci, dug prema “Viaductu” biće isplaćen iz sredstava Centralne banke BiH i akciza, preko jedinstvenog računa, ali koristeći sredstva koja pripadaju Republici Srpskoj.

Takođe, preko 122 miliona konvertibilnih maraka, potrebnih za primjenu novih tehnologija na predstojećim izborima, biće preusmjereno sa računa Centralne banke BiH, u skladu sa Schmitovom odlukom.

Visoki predstavnik Schmidt svoje odluke obrazložio je u video poruci građanima Bosne i Hercegovine.

“Ja, a vjerovatno i vi, već mjesecima primjećujem da se ozbiljni problemi u našoj zemlji sve više gomilaju. Kao visoki predstavnik, odlučio sam djelovati u interesu svih građana. Dozvolite mi da rezimiram najvažnije probleme sa kojima se suočavamo. Još uvijek nije usvojen državni budžet za 2025. godinu. To ograničava sposobnost državnih institucija, koje služe svim građanima, da budu potpuno funkcionalne. Neusvojen budžet znači da, pored brojnih drugih potreba, nema ni sredstava za provođenje reformi koje su neophodne za osiguranje integriteta izbora — što je jedan od ključnih zahtjeva Evropske unije, Daytonskog sporazuma i OSCE-a”, rekao je Schmidt.

Što se tiče izbornih tehnologija, dodao je da je Predstavnički dom Parlamenta BiH usvojio Studiju izvodljivosti za uvođenje specifičnih tehnologija u izborni proces, ali da do sada, kako je vidljivo, nacrti budžeta nisu predviđali sredstva za njihovu realizaciju.

“Još jedan ozbiljan problem su dugovi nastali usljed arbitražnih odluka, posebno tzv. slučaj ‘Viaduct’. Ovi dugovi predstavljaju prijetnju ključnim državnim institucijama, poput Centralne banke BiH i BHANSA-e, Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH. Ured javnog pravobranioca upozoravao je na potencijalne posljedice ovog slučaja u više od 15 dopisa upućenih institucijama, uključujući nadležne organe u Republici Srpskoj. Konačnom odlukom međunarodnog arbitražnog suda iz Vašingtona iz aprila 2022. godine utvrđeno je da dug iznosi gotovo 80 miliona KM, a zbog dnevnih kamata taj iznos je već premašio 110 miliona KM i nastavlja da raste za oko 9.000 eura dnevno”, pojasnio je Schmidt.

On je istakao da ne postoji dovoljno ozbiljnih napora da se ova kritična pitanja riješe na vrijeme, te da će “Viaduct” nastojati da svoj dug naplati od državnih institucija, iako je prema njegovim riječima dug odgovornost Republike Srpske.

“Visoki predstavnik će djelovati, iako neki izražavaju sumnju u legitimitet ovih mjera. Podsjećam da je Bosna i Hercegovina i dalje pod Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija, što Vijeće sigurnosti redovno potvrđuje već tri decenije nakon rata i genocida u periodu od 1991. do 1995. godine. To znači da međunarodna zajednica i dalje ima konačnu izvršnu odgovornost u BiH, kroz misiju EUFOR ALTHEA i visokog predstavnika. Vijeće sigurnosti je također potvrdilo korištenje tzv. Bonskih ovlasti, koje sam ja kao visoki predstavnik dobio Rezolucijom 1144”, rekao je Schmidt.

Kao odgovor na ove činjenice, najavio je sljedeće mjere:

“Dio rezervi prikupljenih putem putarina, koje su blokirane od 2018. godine, biće usmjeren za izmirenje potraživanja firme ‘Viaduct’. Ovo poravnanje realizovaće se korištenjem pretpostavljenog udjela Republike Srpske. Važno je naglasiti da ovaj iznos nije namijenjen za budžetske rashode RS i neće uticati na budžetsku stabilnost ovog entiteta. Takođe, neće biti posljedica po plaćanja ili usluge građanima RS. Sredstva će biti prebačena Ministarstvu finansija i trezora BiH, koje može izvršiti uplatu ‘Viaductu’. Ukoliko postoje drugi prijedlozi ili mogućnosti za nove pregovore, to je stvar političkih subjekata. Međutim, država neće plaćati dugove entiteta”, naglasio je Schmidt.

Podsjetio je da je u junu 2017. godine tadašnja predsjednica Vlade Republike Srpske, Željka Cvijanović, potpisala ugovor sa Vijećem ministara BiH kojim se RS obavezala da plati dug prema “Viaductu”, ali da od tada nije isplaćen ni jedan fening.

Dodao je da javni pravobranilac BiH, Centralna banka BiH i BHANSA moraju odmah poduzeti korake kako bi obustavili izvršne postupke koji ugrožavaju finansijske interese i imovinu države, te kako bi objekti Centralne banke ostali sigurni, a kontrolori zračnog saobraćaja mogli bez opterećenja obavljati svoj važan posao.

“Te institucije su od ključnog značaja za građane i ne smiju biti dovedene u opasnost neodgovornim ponašanjem. Sa institucijama poput Centralne banke i BHANSA-e se ne smije igrati! Profit Centralne banke po zakonu mora biti iskorišten u interesu države, a ne entiteta. Ovom odlukom Centralna banka, kao respektabilna institucija i na međunarodnom planu, svoj profit može usmjeriti na finansiranje državnih institucija. Na taj način financiraće troškove nabavke izbornih tehnologija koje su potrebne za opšte izbore 2026. godine, što se već dugo očekuje. Do sada niko nije obezbijedio sredstva u nacrtima budžeta. Nakon ove odluke, preostali profit Centralne banke koristiće se isključivo za finansiranje institucija Bosne i Hercegovine i otvara se put ka uspostavi kvalitetnog državnog budžeta”, objasnio je Schmidt.

Istakao je da iako između Federacije BiH i države nema zakonskog spora po ovom pitanju, sredstva iz rezervi za putarine se dijele te da će Federacija dobiti isti iznos kao i Republika Srpska.

“Odlučena Odluka stupa na snagu odmah nakon objave na internet stranici OHR-a. Ovim mjerama štitimo finansijsku stabilnost i funkcionalnost države, omogućavamo održavanje slobodnih i poštenih izbora, te političarima u Bosni i Hercegovini ostavljamo prostor da se fokusiraju na reformsku agendu za pristupanje Evropskoj uniji. Političkim liderima poručujem da što prije usvoje budžet za 2025. godinu. Put je otvoren. Građani ove zemlje su već dugo pokazali strpljenje i želju da žive u mirnoj, demokratskoj i prosperitetnoj zemlji – zemlji članici Evropske unije. Ne dozvolite da političke igre spriječe tu budućnost. Vodite računa o budućim generacijama i njihovom pravu da žive u zemlji u kojoj institucije funkcionišu, u kojoj se poštuje vladavina prava i u kojoj mladi vide razlog da ostanu. U zemlji u kojoj zaposleni u državnim institucijama mogu očekivati dobre plate za svoj rad. Ne treba zaboraviti ni druge institucije poput ustanova kulture”, završio je visoki predstavnik.

Na kraju je poručio da je ovo trenutak da se ispune očekivanja građana i da se djeluje u interesu svih, a ne samo uskog političkog kruga.

“Bosna i Hercegovina još uvijek može nadoknaditi propušteno vrijeme, ali samo ako oni na vlasti odaberu odgovornost umjesto retorike, i napredak umjesto paralize. Put prema Evropi je otvoren, ali morate krenuti tim putem prije nego što se zatvori”, zaključio je Schmidt.