Kina otkrila gotovo neiscrpne izvore energije

Kina je objavila da su njeni geolozi u rudarskom kompleksu Bayan Obo, jednom od najpoznatijih svjetskih nalazišta rijetkih minerala, otkrili velika nalazišta torija, radioaktivnog elementa. Prema procjenama, ove rezerve bi mogle zadovoljiti energetske potrebe zemlje za idućih 60.000 godina.

Ovo otkriće dolazi u trenutku kada Kina nastoji smanjiti ovisnost o ugljenu i ubrzati prelazak na alternativne izvore energije. U cijeloj zemlji postoje čak 234 lokacije bogate torijem, zbog čega je Peking odlučio značajno investirati u razvoj tehnologija koje bi omogućile korištenje torija u budućim nuklearnim elektranama.

Torij je element koji je u prirodi zastupljen više nego uran (dva do tri puta više u obliku Th-232 u odnosu na U-238). Naučnici već desetljećima istražuju njegov potencijal kao zamjenu za uran u nuklearnim reaktorima, a u posljednjih nekoliko godina ulaganja u ovu tehnologiju se intenziviraju.

Torij se može koristiti za proizvodnju fisijskog materijala kao što je U-233, koji se stvara neutronima. Jedna od prednosti torija je što proizvodi radioaktivni otpad s kraćim vremenom poluraspada, što smanjuje problem skladištenja nuklearnog otpada. Također, torij je teže iskoristiti za proizvodnju nuklearnog oružja u odnosu na uran, a jeftiniji je za vađenje.

Međutim, postoje i izazovi. Profesor Davor Grgić s FER-a napominje da se torij, iako teže iskorištiv za oružje, ipak može koristiti za njegovu proizvodnju, kao što je to bio slučaj u SAD-u i Indiji. Torij se teško koristi za izradu oružja zbog svojih radioloških svojstava, ali se može iskoristiti za proizvodnju U-233, koji je korišten u nuklearnim eksplozivima.

Torij je prisutan i u Europi, iako su nalazišta manja nego u Aziji i Australiji. U Europi se najviše nalazi u Norveškoj, dok su i u Finskoj, Švedskoj, Francuskoj i Portugalu zabilježena manja nalazišta.

Kina već razvija tehnologiju za korištenje torija u nuklearnim reaktorima, prvenstveno kroz rastaljene soli, gdje se torij miješa s litijevim fluoridom i zagrijava na oko 1400°C. Ovaj tip reaktora ima nekoliko prednosti, uključujući rad na niskom tlaku, mogućnost višestrukog recikliranja goriva i automatsko zaustavljanje reaktora u slučaju problema.

Iako je tehnologija rastaljenih soli već dugi niz godina predmet istraživanja u SAD-u, Kina je u prednosti u razvoju ovih reaktora i planira izgraditi svoj prvi eksperimentalni torijski reaktor u pustinji Gobi. Taj reaktor bi trebao početi s radom do 2029. godine, a ako uspije, mogao bi ubrzati izgradnju većih reaktora koji bi stabilno napajali industriju i gradove.

Kina planira koristiti torij kao ključnu komponentu svoje energetske budućnosti, zajedno s obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca, te klasičnim nuklearnim elektranama. Međutim, razvoj ove tehnologije suočava se s izazovima, uključujući visoke troškove istraživanja, usavršavanja tehnologija, te potrebne zakonske regulative i osiguranje javnosti o sigurnosti novih reaktora.