Pad u poboljšanju očekivanog životnog vijeka u Evropi, dok Engleska bilježi najveći pad

Evropa se suočava s stagnacijom u poboljšanju očekivanog životnog vijeka, a Engleska je zabilježila najstrmiji pad. Stručnjaci smatraju da su glavni faktori za ovo loša ishrana, fizička neaktivnost i rastuća gojaznost.

Između 1990. i 2011. godine, prosječan godišnji rast očekivanog životnog vijeka u Evropi iznosio je 0,23 godine, dok je taj broj pao na 0,15 između 2011. i 2019. godine, prema istraživanju objavljenom u Lancet Public Health. Samo je Norveška zabilježila rast, dok su ostale zemlje doživjele pad.

Engleska je zabilježila najveći usporeni napredak u tom periodu, s godišnjim padom rasta sa 0,25 na 0,07 između 1990. i 2019. godine. Sličan trend primijećen je u Sjevernoj Irskoj, gdje je usporavanje iznosilo 0,16 godina, a u Walesu i Škotskoj 0,15 godina.

Sarah Price, direktorica javnog zdravstva NHS-a u Engleskoj, istakla je: “Ova studija potvrđuje važnost prevencije za izgradnju zdravijeg društva, što je osnovni fokus u desetogodišnjem zdravstvenom planu koji razvijamo sa vladom.”

Porast broja smrti zbog kardiovaskularnih bolesti i raka, koji su u velikoj mjeri povezani s nezdravom ishranom i niskom fizičkom aktivnošću, dovodi do smanjenja životnog vijeka u mnogim evropskim zemljama, dok su zemlje poput Norveške, Islanda i Švedske uspjele održati stabilan rast.

Prema Guardianu, NHS je pomogao stotinama hiljada ljudi da se nose s gojaznošću kroz digitalni program mršavljenja, ali stručnjaci upozoravaju na potrebu za dodatnim akcijama na nivou društva.

Istraživanje je obuhvatilo 20 evropskih zemalja i analiziralo promjene u očekivanom životnom vijeku od 1990. do 2021. godine. Tokom pandemije Covida, očekivani životni vijek opao je u svim zemljama osim u Irskoj, Islandu, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj i Belgiji.

U svim analiziranim zemljama, poboljšanje u životnoj dobi bilo je vidljivo do 2011. godine, dok je nakon toga stagniralo ili opadalo, što se najviše povezivalo s povećanjem srčanih bolesti, raka i drugih bolesti povezanih s nezdravim načinom života.

Prema profesorima koji su vodili istraživanje, smanjenje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti ključ je za zaustavljanje stagnacije životnog vijeka. Preporučuju jasnije politike za poboljšanje ishrane i povećanje fizičke aktivnosti u cilju smanjenja smrtnosti u budućnosti.