Divlje šimpanze se genetski prilagođavaju različitim staništima

Šimpanze nastanjuju različita okruženja u Africi, od gustih tropskih prašuma do otvorenih šuma i savana. Prema novim istraživanjima, ove bliske rođake našeg ljudskog roda razvile su intrigantne genetske prilagodbe koje su specifične za njihova staništa – uključujući i na patogene poput malarije.

Istraživanje genetskih podataka šimpanzi

Istraživači su analizirali genetske podatke 388 divljih šimpanzi iz 18 zemalja, dokumentujući prilagodbe koje su pokrenute prirodom njihovog staništa i otkrivajući ranije nepoznatu genetsku raznolikost unutar ove vrste, oblikovanu lokalnim uvjetima.

Tropska okruženja, više nego otvorena staništa, preplavljena su patogenima poput malarije, bolesti koju prenosi komarac. Istraživanje je pokazalo da su šimpanze koje žive u prašumama pokazale promjene u genima povezanim s otpornošću na bolesti, uključujući neke od istih gena koji su povezani s prilagodbom na malariju kod ljudi.

„Kod šimpanzi koje žive u prašumama, identificirali smo tragove prilagodbe na patogene, pri čemu je najjači signal bio prema malariji. Identificirali smo tragove prilagodbe u dva gena za koja je poznato da posreduju u otpornosti i prilagodbi na malariju kod ljudi. Ovo bi moglo predstavljati potencijalni signal paralelne prilagodbe na malarijski parazit u dvije vrste“, rekla je evolucijska genetičarka Aida Andrés sa Univerziteta College London, koja je predvodila istraživanje objavljeno ovog tjedna u časopisu Science.

Mogućnosti za daljnja istraživanja

„Ovo je evolucijsko istraživanje, pa još nije utvrđeno da li genetske varijante u ova dva gena zaista pružaju otpornost na malariju u divljini, što će morati biti istraženo u budućim studijama. S druge strane, nismo pronašli dokaze o genetskoj prilagodbi na malariju kod šimpanzi iz šumskih-savanskih područja, možda zato što prašumska okruženja nose snažniji pritisak malarije“, rekla je Andrés.

Malaria kao prijetnja za ljude

Malaria ostaje smrtonosna prijetnja za ljude. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije Ujedinjenih nacija, 2023. godine bilo je oko 597.000 smrtnih slučajeva od malarije širom svijeta.

Šimpanze, zajedno s bliskim rođacima bonobima, najsličniji su ljudima, dijeleći oko 98,8% našeg DNK. Evolucijske linije ljudi i šimpanzi razdvojile su se prije oko 6,9 do 9 miliona godina, prema istraživanjima objavljenim 2023. godine.

„Ako, kao što predlažemo, adaptivni mehanizmi na isti infektivni agent vjerojatno budu slični među vrstama, identificiranje tragova genetske prilagodbe kod majmuna može nam pomoći da prepoznamo potencijalne, još nepoznate genetske prilagodbe u ljudskim populacijama“, rekla je Andrés.

Metodologija istraživanja

Istraživači su temeljili svoja otkrića na genetskom materijalu iz fecesa šimpanzi sakupljenog diljem ekvatorske Afrike. 52 mjesta za sakupljanje obuhvatila su Srednjoafričku Republiku, Kamerun, Kongo, Demokratsku Republiku Kongo, Ekvatorsku Gvineju, Gabon, Ganu, Gvineju, Gvineju-Bisau, Obalu Slonovače, Liberiju, Malija, Nigeriju, Ruandu, Senegal, Sijera Leone, Tanzaniju i Ugandu.

Ugroženost šimpanzi

Šimpanze su klasificirane kao ugrožena vrsta zbog uništavanja staništa, krivolova i zaraznih bolesti. Ukupna populacija u divljini procjenjuje se na oko 170.000 do 300.000, prema Svjetskom fondu za prirodu (WWF).

Utjecaj na očuvanje vrste

Rezultati istraživanja imaju implikacije za očuvanje vrste, sugerirajući da će promjene u klimi i korištenju zemljišta u njihovom području dovesti do različitih učinaka na različite populacije šimpanzi.

„Dok je degradacija prašuma možda opasnost uglavnom za šimpanze koje žive u prašumama, promjene u staništima koje mogu povećati pritisak malarije vjerojatno su opasnost uglavnom za populacije iz šumskih-savanskih područja“, rekla je Andrés.

„Ovo istraživanje sugerira da bismo trebali težiti očuvanju značajne genetske raznolikosti šimpanzi, uključujući njihovu adaptivnu genetsku raznolikost. To je važno kako bismo očuvali postojeće populacije i očuvali adaptivni potencijal vrste – kako bi bile sposobne prilagoditi se nadolazećim promjenama staništa, primjerice zbog klimatskih promjena“, dodala je Andrés.