Norveška na putu da postane prva zemlja koja prelazi na potpuno električna vozila

Norveška je lider u prihvatanju električnih vozila, koja su prošle godine činila devet od deset novih vozila prodanih u zemlji. Može li druge zemlje učiti od nje?

Više od 75 godina, prodajna firma automobila sa sjedištem u Oslu, Harald A Møller, uvozila je Volkswagene, ali je početkom 2024. godine pozdravila kraj prodaje automobila na fosilna goriva.

Sada su svi putnički automobili u njihovoj prodavnici električni (EV).

“Smattramo da je pogrešno savjetovati kupca koji dolazi danas da kupi vozilo s unutrašnjim sagorevanjem (ICE), jer je budućnost električna,” kaže izvršni direktor Ulf Tore Hekneby, šetajući oko automobila na izložbi. “Dug domet, brza brzina punjenja. Teško je vratiti se.”

Na ulicama Oslu, električni automobili nisu novitet, već su postali norma. Pogledajte oko sebe i uskoro ćete primijetiti da skoro svaki drugi automobil ima “E” za “električni” na registarskoj tablici.

Norveška, nordijska nacija sa 5,5 miliona ljudi, usvojila je električna vozila brže nego bilo koja druga zemlja i na pragu je da postane prva koja će ukinuti prodaju novih vozila sa fosilnim gorivima.

Prošle godine broj električnih automobila na norveškim ulicama prvi put je premašio broj onih na benzin, a kada se uključe dizel vozila, električna vozila čine skoro trećinu svih automobila na norveškim cestama.

Podaci Norveške savezne putničke organizacije (OFV) pokazuju da je 88,9% novih automobila prodanih prošle godine bilo EV, što je povećanje u odnosu na 82,4% u 2023. godini.

U nekim mjesecima, prodaja potpuno električnih automobila dostigla je čak 98%, dok su se kupovine novih benzin i dizel vozila gotovo potpuno smanjile.

Za razliku od toga, u Velikoj Britaniji, električni automobili činili su samo 20% novih registracija automobila u 2024. godini. Iako je to rekordna visina, to je porast u odnosu na 16,5% u 2023. godini.

U SAD-u je taj broj bio samo 8% prošle godine, u porastu od 7,6%.

Norveška sada ima veliku mrežu javnih punionica širom zemlje.

Norveška je nesumnjivo pionir u električnim vozilima, ali ova električna revolucija traje već tri decenije.

“Počelo je već početkom 1990-ih,” kaže Christina Bu, sekretarka Norveške EV asocijacije, dok me vozi po Oslu u električnom minivenu.

“Postepeno se povećavao porez na vozila sa benzinom i dizel motorima, pa su postali mnogo skuplji za kupovinu, dok su električna vozila bila oslobođena poreza.”

Podrška za električna vozila prvobitno je uvedena kako bi se pomoglo dvjema norveškim kompanijama koje su proizvodile prve EV modele, Buddy (ranije Kewet) i TH!NK City. Iako su te kompanije prestale s poslovanjem, poticaji za ekološki prihvatljiva vozila ostali su.

“Cilj nam je osigurati da uvijek bude dobra i isplativa opcija izabrati vozilo s nulom emisija,” kaže norveška zamjenica ministra prometa, Cecilie Knibe Kroglund.

Iako je Norveška veliki proizvođač nafte i plina, cilj im je da svi novi automobili prodani u zemlji budu “nula emisija” počevši od 2025. godine. Nedefisani cilj postavljen je 2017. godine, a sada je taj cilj na dohvat ruke.

“Približavamo se cilju i mislim da ćemo ga postići,” dodaje Kroglund. “Mislim da smo već postigli tranziciju za putnička vozila.”

Ključ uspjeha Norveške leži u dugoročnim i predvidljivim politikama, objašnjava ona.

Umjesto zabrane vozila s motorima sa sagorevanjem, vlada je usmjeravala odluke potrošača. Pored kazni za vozila na fosilna goriva, ukinuti su PDV i uvozne takse za vozila s niskim emisijama.

Niz pogodnosti, kao što su besplatan parking, popusti na cestarine i pristup autobuskim trakovima, uslijedio je nakon toga.

Za usporedbu, Evropska unija planira zabraniti prodaju novih vozila na fosilna goriva do 2035. godine, a trenutna britanska vlada želi zabraniti njihovu prodaju do 2030. godine.

Iako je prodaja benzin i dizel vozila još uvijek dozvoljena u Norveškoj, malo je onih koji odlučuju da ih kupe.

Za mnoge mještane, poput Stålea Fyen-a, koji je svoj prvi EV kupio prije 15 mjeseci, prelazak na električna vozila imao je ekonomski smisao.

“Sa svim pogodnostima koje imamo u Norveškoj, s porezima na EV, to nam je bilo prilično važno, novčano,” kaže on dok puni svoj automobil na punionici u glavnom gradu.

“Na hladnoći, domet je možda 20% kraći, ali ipak, s obzirom na široku mrežu punionica koju imamo ovdje u Norveškoj, to nije veliki problem,” dodaje Fyen. “Samo morate promijeniti način razmišljanja i puniti kad god možete, ne samo kad vam je potrebna.”

Drugi vozač, Merete Eggesbø, kaže da je 2014. godine bila jedna od prvih osoba u Norveškoj koja je posjedovala Teslu. “Zaista sam željela automobil koji ne zagađuje. Dalo mi je bolje savjesti kada vozim.”

Na norveškim benzinskim stanicama mnoge pumpe su zamijenjene brzim punjačima, a širom Norveške sada postoji više od 27.000 javnih punjača.

Za usporedbu, u Velikoj Britaniji postoji 73.699 punjača – zemlja koja je 12 puta veća po broju stanovnika.

To znači da, na 100.000 ljudi, Norveška ima 447 punjača, dok Velika Britanija ima samo 89, prema izvještaju.

Tesla, VW i Toyota bile su najprodavanije marke EV-a u Norveškoj prošle godine. Dok kineske marke – poput MG, BYD, Polestar i XPeng – sada čine 10% tržišta, prema podacima Norveške savezne putničke organizacije.

Za razliku od SAD-a i EU, Norveška nije uvela carine na uvoz kineskih EV-a.

Christina Bu kaže da “zaista nema razloga zašto druge zemlje ne bi mogle kopirati Norvešku”. Međutim, dodaje da je “ključ u tome da se sve radi na način koji može funkcionirati u svakoj zemlji ili tržištu”.

Norvežani nisu ekološki svjesniji od drugih ljudi, smatra ona. “Ne mislim da zelena svijest ima mnogo veze s tim. To se sve svodi na jake politike i postepeno razumijevanje da je vožnja električnim vozilom moguća.”

Ipak, Norveška je također vrlo bogata zemlja, koja zahvaljujući ogromnim izvozima nafte i plina, ima suvereni fond vrijedan više od 1,7 biliona dolara (1,3 biliona funti). To znači da si lakše može priuštiti velike infrastrukturne projekte i podnijeti gubitak poreznih prihoda od prodaje benzin i dizel vozila i njihove goriva.

Zemlja također ima obilje obnovljive hidroelektrične energije, koja čini 88% njenog kapaciteta proizvodnje.

“Trećina automobila je sada električna, a za nekoliko godina će premašiti 50%,” kaže Kjell Werner Johansen iz Norveškog centra za istraživanje prometa. “Mislim da vlada prihvaća da će još neki novi benzin ili hibridni automobili biti na tržištu, ali ne znam nikog tko želi kupiti dizel automobil ovih dana.”